Uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini primjetan je značajan pad broja prijavljenih političkih subjekata i nezavisnih kandidata u odnosu na ranije izborne cikluse, što se dovodi u vezu s izmjenama Izbornog zakona i pooštravanjem uslova za kandidaturu.
Prema dostupnim podacima, na izborima 2022. godine prijavilo se 108 političkih stranaka i 17 nezavisnih kandidata, dok je ove godine broj stranaka pao na 76, a nezavisnih kandidata na svega četiri. Konačan broj još uvijek će utvrditi Centralna izborna komisija BiH nakon procesa ovjere kandidatura.
Ključne promjene nastupile su nakon izmjena Izbornog zakona iz marta 2024. godine, kojima je ograničeno pravo predlaganja članova biračkih odbora isključivo na parlamentarne političke stranke, dok su nezavisni kandidati i vanparlamentarne stranke izgubili tu mogućnost.
Time je, prema analizama, značajno oslabljen raniji motiv za masovno prijavljivanje stranaka i kandidata koji nisu učestvovali u stvarnoj izbornoj utrci, već su koristili sistem za ostvarivanje indirektne koristi.
Uloga biračkih odbora i ranije zloupotrebe
U ranijem periodu, svaki prijavljeni nezavisni kandidat i stranka imali su mogućnost da kroz žrijeb dobiju mjesta u biračkim odborima. Taj mehanizam je otvarao prostor za pojavu velikog broja tzv. fiktivnih kandidata, čije učešće u izborima nije bilo motivisano stvarnim političkim ambicijama.
Prema ranijim praksama, određeni kandidati su, uz podršku većih političkih subjekata, ulazili u izborni proces isključivo radi dobijanja kontrole nad biračkim odborima. Ta mjesta su se kasnije, kako se navodi, koristila za politički utjecaj ili ustupanje drugim partijama, što je godinama izazivalo sumnje u zloupotrebe izbornog sistema.
U pojedinim slučajevima, nezavisni kandidati su raspolagali i sa desetinama mjesta u biračkim odborima, iako su na izborima osvajali minimalan broj glasova ili ih uopšte nisu osvajali.
Pad broja prijava i promjena motivacije
Nakon izmjena zakona, nestao je ključni motiv za takve prijave, što je rezultiralo značajnim smanjenjem broja učesnika. Velike političke stranke, prema analizama, više nemaju interes da finansiraju prijave manjih subjekata, jer oni više ne mogu učestvovati u sistemu biračkih odbora na način koji je ranije omogućavao indirektne koristi.
Uz to, pooštreni finansijski uslovi dodatno su uticali na smanjenje broja kandidatura. Depoziti za kandidaturu značajno su povećani, pa nezavisni kandidat za Predsjedništvo BiH mora uplatiti 15.000 KM, dok su za druge nivoe vlasti iznosi između 8.000 i 10.000 KM. Povrat sredstava moguć je samo ako kandidat ostvari određeni izborni rezultat, što u praksi za većinu predstavlja teško dostižan prag.
Lokalni i opći izbori – različiti trendovi
Iako je na općim izborima došlo do pada broja nezavisnih kandidata, na lokalnim izborima situacija je bila drugačija. Na lokalnim izborima 2024. godine prijavljeno je 119 nezavisnih kandidata, uključujući veliki broj kandidata iz reda nacionalnih manjina, koji tradicionalno koriste status nezavisnog kandidata zbog posebnih zakonskih odredbi.
Razlika između lokalnog i općeg nivoa ogleda se u činjenici da su lokalni izbori pristupačniji pojedincima bez stranačke infrastrukture, dok su opći izbori znatno zahtjevniji u organizacionom i finansijskom smislu.
Efekti novih pravila i uvođenje tehnologija
Stručne procjene ukazuju da kombinacija novih pravila i uvođenje savremenih izbornih tehnologija predstavlja značajan iskorak u unapređenju izbornog procesa. Iako sistem i dalje nije u potpunosti oslobođen političkog utjecaja, smanjen je prostor za ranije zloupotrebe povezane s biračkim odborima.
Time je, kako se navodi, povećana vjerovatnoća da izborni rezultati budu preciznije i transparentnije evidentirani, uz manje mogućnosti za manipulacije koje su ranije bile predmet kritika.
Uprkos tome, stručnjaci upozoravaju da reformski proces nije završen te da i dalje postoje izazovi u pogledu potpune nezavisnosti izbornog sistema.
