-Uticaj oslabljenih energetskih zaliha danas se osjeća globalno. „Svijet je uzdrman“, upozorio je izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stil na Samitu EU o zelenom rastu.
Ne rastu samo računi za struju – od početka sukoba s Iranom, cijene nafte i gasa naglo su skočile, a posljedice su vidljive širom planete, od škola u Bangladešu do državnih institucija na Tajlandu.
Globalna energetska kriza eskalirala je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, te iranskog odgovora usmjerenog na brodove u Hormuškom moreuzu – strateški važnom prolazu širokom svega 38 kilometara kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. Ovaj lanac događaja još jednom je razotkrio koliko je svijet ovisan o fosilnim gorivima i njihovom uvozu.
Zatvaranje škola i skraćeno radno vrijeme
Bangladeš je među prvim reagovao – univerziteti su zatvoreni, a praznici povodom Ramazanskog bajrama pomjereni unaprijed kako bi se smanjila potrošnja energije i goriva u saobraćaju.
Pakistan je otišao i korak dalje: škole su zatvorene na dvije sedmice, univerziteti su prešli na online nastavu, a budžeti za gorivo u državnim institucijama smanjeni su za 50 posto. Uvedena je i četverodnevna radna sedmica, dok dio zaposlenih radi od kuće.
Slične mjere primjenjuju se i drugdje. Filipini su skratili radnu sedmicu, dok su vlasti na Tajlandu preporučile konkretne mjere štednje – korištenje stepenica umjesto liftova, povećanje temperature klima-uređaja na 27 stepeni i nošenje laganije odjeće umjesto poslovnih odijela.
Vijetnam, koji u velikoj mjeri zavisi od uvoza energije s Bliskog istoka, pozvao je kompanije da organizuju rad od kuće gdje god je to moguće.
Putovanja skuplja i ograničena
Globalni saobraćaj također trpi ozbiljne posljedice. Cijene avionskih karata rastu zbog skupljeg goriva, dok su brojni letovi otkazani ili preusmjereni zbog zatvaranja vazdušnog prostora iznad kriznih područja.
Preostali letovi koriste duže rute, što produžava putovanja, povećava troškove i dodatno opterećuje okoliš. Australska aviokompanija „Kvantas“ bila je primorana da preusmjeri let Pert–London, koji sada uključuje dodatno slijetanje u Singapuru, produžavajući put za tri sata.
Istovremeno, rast cijena benzina i dizela izazvao je paničnu kupovinu na benzinskim pumpama širom svijeta. U Australiji su pojedine stanice ostale bez goriva, pa su uvedena ograničenja za kupce. Vlasti su čak ublažile standarde kvaliteta, dozvoljavajući upotrebu goriva s većim sadržajem sumpora, uprkos negativnim posljedicama po okoliš.
U Ujedinjenom Kraljevstvu vozačima se savjetuje da smanje nepotrebne vožnje i prilagode stil vožnje kako bi uštedjeli gorivo.
Ugrožena sigurnost hrane
Energetska kriza već se preliva i na prehrambeni sektor. Egipat je ograničio cijenu hljeba kako bi spriječio nagli rast troškova života. Kao najveći svjetski uvoznik pšenice, ova zemlja posebno je osjetljiva na poremećaje na tržištu.
Cijena žita skočila je višestruko – s oko 2.000 na čak 16.000 egipatskih funti po toni. Uz to, proizvodnja azotnih đubriva, ključnih za poljoprivredu, direktno zavisi od prirodnog gasa, što dodatno povećava pritisak na cijene hrane.
Evropska unija pokušava smanjiti zavisnost od ruskih đubriva uvođenjem carina, ali time ne može izbjeći posljedice rasta cijena gasa.
U nekim državama kriza ima još direktnije posljedice – restorani u Indiji primorani su da mijenjaju jelovnike ili zatvaraju vrata zbog nedostatka gasa za kuhanje.
Svijet na raskrsnici
„Zavisnost od fosilnih goriva ostavlja ekonomije, domaćinstva i industriju izloženim geopolitičkim šokovima i nestabilnim cijenama“, upozorava Stil.
Prema njegovim riječima, Evropa i ostatak svijeta rizikuju da stalno upadaju iz jedne krize u drugu, dok građani i privreda snose finansijski teret. Istovremeno, klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, povećavajući troškove i usporavajući ekonomski rast.
Rješenje, kako naglašava, leži u ubrzanom razvoju obnovljivih izvora energije – koji bi mogli promijeniti pravila igre i smanjiti zavisnost od nestabilnih globalnih tržišta fosilnih goriva.
