Mnogi ljudi imaju tendenciju previše razmišljati i brinuti se o mogućim negativnim scenarijima, što može utjecati na fokus, energiju i cjelokupni kvalitet života.
Neuroznanstvenik dr. Alex Korb, profesor na UCLA i autor knjige "The Upward Spiral", objašnjava da poboljšanje mentalnog zdravlja ne zahtijeva velike promjene. Ističe da čak i male prilagodbe vašim svakodnevnim navikama mogu pomoći da se bolje fokusirate, osjećate smirenije i smanjite osjećaj sagorijevanja. U nastavku dijeli nekoliko pristupa koji su se pokazali učinkovitima.
Prepoznavanje anksioznosti kao korisnog signala Dr. Korb objašnjava da mnogi ljudi smatraju anksioznost slabošću, iako ona zapravo može imati važnu funkciju. "Anksioznost smatram detektorom dima: signalom iz limbičkog sistema koji ukazuje na ono što je važno", rekao je neuroznanstvenik za CNBC. Umjesto da je potiskujete, on savjetuje da zastanete i razmislite o tome šta taj osjećaj govori. Ovaj pristup pomaže u razlikovanju stvarne prijetnje od prolazne nelagode.
Odbacivanje samokritike kao izvora motivacije
Prema njegovim riječima, motivacija zasnovana na samokritici nije održiva na dugi rok. Pod pritiskom, određene moždane hemikalije se povećavaju, što povećava fokus na kratak rok, ali ga iscrpljuje na dugi rok. "Umjesto da razmišljam o ishodima koje ne želim, fokusiram se na ishode koje želim", kaže dr. Korb. Ova promjena fokusa može pomoći u jasnijem razmišljanju i povećanju motivacije.
Manje opterećenje podacima o spavanju
Dr. Korb ne preporučuje pretjerano praćenje podataka o snu putem tehnologije. Vjeruje da analiziranje informacija koje ne možemo u potpunosti kontrolirati može povećati stres. "Ako se probudim umoran, podsjećam se da dan može biti težak, ali da će sve biti u redu", kaže neuroznanstvenik. Umjesto toga, on naglašava važnost stabilnih navika poput jutarnjeg svjetla, redovnog sna i fizičke aktivnosti.
Izbjegavanje multitaskinga na važnim zadacima
Iako multitasking može stvoriti iluziju produktivnosti, on zapravo napreže mozak i povećava vjerovatnoću grešaka. Prebacivanje između zadataka dodatno opterećuje prefrontalni korteks, koji je ključan za donošenje odluka. "Kada se zaista moram fokusirati na zadatak, podijelim ga na manje dijelove vremena", napominje dr. Korb. Fokusiranje na jednu stvar u isto vrijeme pomaže mi da radim efikasnije.
Prihvatanje emocija umjesto njihovog potiskivanja
Pozitivno razmišljanje može biti korisno, ali ignorisanje negativnih emocija može imati suprotan efekat. Dr. Korb naglašava da je važno prepoznati i imenovati vlastite osjećaje. To smanjuje opterećenje dijelova mozga odgovornih za stres i omogućava bolju regulaciju emocija. Takav pristup pomaže u smirenijem i svjesnijem donošenju odluka.
Odvajanje lične vrijednosti od produktivnosti
Dr. Korb naglašava da poistovjećivanje vlastite vrijednosti s postignućima može dovesti do kroničnog stresa i sagorijevanja. "Dugo sam se fokusirao isključivo na svoju ambiciju kako bih izbjegao osjećaj neuspjeha", dijeli. Vremenom je shvatio važnost prepoznavanja vlastite vrijednosti bez obzira na rezultate. Takva promjena može doprinijeti većem osjećaju zadovoljstva i mentalne stabilnosti.
