Posljednji trenuci prije nego što je Trump donio odluku o napadu na Iran...
Američki predsjednik Donald Trump odlučio je napasti Iran na kraju dana obilježenog sastancima i konsultacijama u Bijeloj kući, 27. februara. Prema izvještajima italijanskih medija, primio je dvojicu izaslanika, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, koji su ga obavijestili da je iranska strana odbacila uslove koje je postavio Washington.
Sjedinjene Američke Države su zahtijevale predaju preko 400 kilograma obogaćenog uranijuma i demontiranje tri glavna nuklearna postrojenja: Isfahan, Fordow i Natanz. Prema istim izvorima, Teheran nije prihvatio ove zahtjeve.
Ključni trenutak u procesu dogodio se u uredu potpredsjednika J.D. Vancea. On je ugostio omanskog ministra vanjskih poslova Badra Al Busaidija, koji je posredovao u pregovorima i kojeg Teheran smatra pouzdanim kanalom komunikacije. Busaidi je doputovao iz Ženeve, gdje su 26. februara održani posljednji krugovi razgovora između američkih i iranskih predstavnika.
Omanski ministar je tvrdio da još uvijek postoji prostor za dogovor. Prema njegovim riječima, strane su se složile da se prvo fokusiraju na nuklearni dosije, ostavljajući pitanje iranskih balističkih raketa za kasnije. Također je istakao prisustvo za stolom Rafaela Grossija, direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kao autoriteta koji može nezavisno provjeriti prirodu iranskog nuklearnog programa.
Busaidi je predložio novi kalendar sastanaka kako bi se dobilo barem sedmicu dana vremena: sastanak na tehničkom nivou 2. marta u Beču, u sjedištu IAEA, i još jedna runda razgovora narednih dana.
Prema izvještajima, Vanceov odgovor je bio direktan: ili Iran prihvata američke uslove ili će uslijediti vojna akcija. Nakon sastanka s omanskim ministrom, potpredsjednik je kontaktirao predsjednika. Trump se potom obratio američkoj javnosti i objavio odluku o napadu.
