Dok se političke elite u Republici Srpskoj pripremaju za novu izborni ciklus, finansijska slika entiteta postaje sve neizvjesnija.
Umjesto planiranih rashoda i zaduženja, Vlada RS u protekloj godini kontinuirano je prekoračivala budžetske projekte, što jasno pokazuje da je dug entiteta u porastu, dok građani i dalje snose teret.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija RS, ukupno dugovanje entiteta približava se cifri od 7,2 milijarde KM, što je za više stotina miliona KM više od planiranog. Dugoročna i kratkoročna zaduženja ne samo da prelaze godišnje planove, već svjedoče i o praksi hitnih i nepredviđenih emisija državnih obveznica, koje često nisu u skladu s transparentnim ekonomskim politikama.
Zaduživanje za 2025. godinu trebalo je biti u okviru 862 miliona KM, ali je nekoliko dana prije posljednje aukcije cifra povećana za dodatnih 219 miliona KM, što je ukupno dovedeno na preko milijardu KM. Takvi potezi pokazuju duboku nesigurnost u upravljanju javnim finansijama i izazivaju opravdanu zabrinutost kod ekonomskih analitičara.
Istovremeno, sporni arbitražni slučajevi dodatno opterećuju budžet. Primjerice, isplata od preko 110 miliona KM slovenačkoj firmi „Viaduct“ podstiče pitanja o tome kome je novac zaista otišao i koliko je nadzor nad ovakvim isplatama bio efikasan. Slična situacija se ponavlja i u sektoru energetike: termoelektrana „Ugljevik“ zabilježila je ogromne gubitke, a država je prinuđena da kupuje struju po tržišnim cijenama, što direktno utiče na cijene za građane i privredu.
Pored toga, upravljanje infrastrukturnim projektima, poput „Comsar Energy RS“, ostavlja brojna otvorena pitanja oko stvarnih vlasnika i potpunog izmirenja finansijskih obaveza. Takva neizvjesnost stvara ozbiljan rizik od novih sporova i arbitraža, čiji bi troškovi mogli dodatno opteretiti budžet.
Eksperti upozoravaju da trenutna praksa političkog upravljanja javnim finansijama u RS nema jasnu strategiju za smanjenje duga. Dugovanje postaje sve više kronično, a građani su ti koji snose najveći teret kroz rastuće cijene energenata i indirektne poreze.
Kako se približava izborna godina, prostor za ekonomske eksperimente vlasti postaje sve manji, a rizik od finansijske destabilizacije entiteta sve veći. Ako se trend zaduživanja nastavi bez reformi i transparentnosti, dug RS mogao bi u narednim godinama dostići nivo koji ugrožava fiskalnu stabilnost i kredibilitet prema međunarodnim partnerima.
