Ekonomska aktivnost u regionu Evrope i centralne Azije ove godine vjerovatno će ostati niža pod uticajem posljedica ruske invazije na Ukrajinu, uporno visoke inflacije i restriktivnijih uslova finansiranja, navodi se u najnovijem izdanju Ekonomskog izvještaja Svjetske banke za taj region.
U ovom trenutku se očekuje da ekonomski rast regiona u 2023. bude 1,4 posto. Za idzuće dvije godine predviđa se rast do 2,7 posto uz popuštanje inflacije, oporavak domaće potražnje i poboljšanje spoljašnjeg okruženja.
Usljed naglog porasta potrošačkih cijena, i to naročito hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije dostigla je krajem 2022. na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju Evrope i centralne Azije 15,9 posto, što predstavlja najviši nivo u proteklih 20 godina kao i najvišu stopu zabilježenu među svim regionima u razvoju.
Inflacija je u zemljama Evrope i centralne Azije u prosjeku iznosila manje od 4 posto prije agresije Rusije na Ukrajinu.
Rast u 2023. može biti slabiji ako dođe do dalje eskalacije rata, daljeg rasta cijena hrane i energenata ili ubrzanog povećanja kamatnih stopa širom svijeta ili u regionu, kao i ako se iznenadno promijeni pravac priliva kapitala u ovaj region.
Recesija je gotovo izvjesna u Njemačkoj i Italiji
Na rast se mogu odraziti i nedavna dešavanja u bankarskom sektoru pojedinih razvijenih ekonomija.
Prema projekcijama, ekonomija Ukrajine će ove godine ostvariti rast od 0,5 posto nakon šokantnog pada od 29,2 posto u 2022., kada je Rusija izvršila invaziju na ovu zemlju. Iako je ekonomska šteta koju Ukrajina trpi zbog invazije ogromna, ponovno otvaranje luka na crnomorskoj obali Ukrajine i obnavljanje trgovine žitaricama, kao i značajna donatorska pomoć, pružit će ove godine podršku ekonomskoj aktivnosti.
Glavni ekonomista Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije Ivailo Izvorski kazao je da inflacija umanjuje realnu vrijednost prihoda pojedinaca, a da visoka inflacija ima daleko veći uticaj na najsiromašnije, nego na najbogatije segmente stanovništva.
''Kako bi se bolje zaštitile osjetljive grupe i podstakao rast, pri izradi javnih politika u obzir bi trebalo uzeti različite efekte inflacije na populacije sa različitim prihodima i koristiti preciznije pokazatelje za mjerenje stvarnih troškova koji zbog visokih cijena trpe najsiromašniji'' dodao je Izvorski.
Softić potvrdio opredijeljenost CBBiH za harmonizaciju politike obavezne rezerve sa politikom ECB
Vlade zemalja regiona su na krizu troškova života odgovorile socijalnom pomoći i subvencijama, koje su, između ostalog, podrazumijevale moratorij na rast cijena energenata, smanjenje cijena javnog prijevoza i ograničenje cijena električne energije i prirodnog gasa za domaćinstva i preduzeća.
Evropska centralna banka: Očekuje se da će inflacija ostati visoka još dugo
Rezultati analize predstavljeni u izvještaju, međutim, ukazuju na nejednak teret krize troškova života. Utvrđeno je da je inflacija za najsiromašnijih 10 posto građana bila za 2 procentna poena viša nego za najbogatijih 10 posto. Ta razlika je premašila 5 procentnih poena u pojedinim zemljama regiona kao što su Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
