Kriza izazvana inflacijom najdublja je u industrijski razvijenim zemljama Evrope, zbog pada konkurentnosti, a u Italiji i Njemačkoj recesija je gotovo izvjesna. To je dugoročni fenomen, koji je produbljen poskupljenjem energenata, ocijenio je u razgovoru za Biznis.rs Ivan Nikolić, naučni saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu.
Istovremeno, predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde najavljuje nastavak politike povećanja kamatnih stopa. Nagovijestila da će kamatne stope najvjerovatnije biti podignute za 50 baznih poena (0,5 odsto) u cilju daljeg obuzdavanja inflacije.
“Moja glavna briga je inflacija. Ne želimo da razbijemo ekonomiju, to nije naš cilj, ali želimo da ukrotimo inflaciju. Povećanje kamatnih stopa je naš glavni alat da to postignemo, jer to umanjuje potražnju i smanjuje inflatorne pritiske. U ovom trenutku ekonomija je otporna, zaposlenost je visoka, a nezaposlenost na najnižem nivou ikada”, rekla je Lagarde, prenosi Al Jazeera.
Potom je ocijenila da bi podrška evropskih vlada ugroženim kategorijama stanovništva trebalo da bude usmjerena na određeni rok. Prema njenim riječima, nakon stabilizacije cijena, vlade bi trebalo da ukinu podršku, jer se građani na taj način podstiču da štede energiju "umjesto da je troše kao da ne košta ništa".
Kamatne stope u eurozoni sada su na oko tri odsto, a Lagarde je nagovijestila njihovo povećanje na više od četiri procenta. Predsjednica ECB navela je da mnogi ekonomski stručnjaci ne isključuju povećanje kamatnih stopa u 2024. godini. Također je kazala da to ukazuje na to da se radi na obuzdavanju inflacije, da postoji napredak, ali da je ostalo još puno posla da se obavi.
Komentarišući najave novih monetarnih zatezanja u eurozoni, Ivan Nikolić je ocijenio da vlade u Evropi ne idu u korak sa mjerama za obaranje inflacije.
"Nalaze se izgovori za veću potrošnju. Povećavaju se vojni budžeti, isplaćuju se subvencije, primjenjuju se mjere podrške koje su možda neopravdane“, kaže Nikolić.
Podsetio je da je u eurozoni već došlo do pada realnog prometa za pet do šest procenata i da bi to samo po sebi trebalo da djeluje deinflatorno. "To je efekat pada kupovne moći", naveo je Nikolić, dodajući da je zaoštravanje monetarne politike dovelo i do pada potražnje za novim kreditima.
Istakao je da eurozona ima većih problema od same inflacije, koja će, kako je naveo – padati. Objasnio je da monetarna politika ima odložene efekte, kao i da inflacija jeste problem, ali da je ona vjerovatno dostigla vrhunac i da će sada popuštati. Za evropsku ekonomiju, prije svega u industrijskim zemljama, problem je gubitak plasmana proizvoda.
"Izvoz Njemačke, najrazvijenije zemlje Evrope, u Rusiju pao je 45 posto. Tursko tržište također postaje problematično zbog gubitka kupovne moći, a problem su i američke subvencije za zelenu proizvodnju“, kazao je Nikolić.
