Stranka Narod i pravda (NiP) ocijenila je kao izuzetno važan iskorak usvajanje Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Predsjedništvu BiH, ali je istovremeno izrazila ozbiljno nezadovoljstvo postupkom predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića, koji još uvijek nije potpisao odluku.
Iz NiP-a ističu da Komšićevo odbijanje potpisa produžava blokadu rada jedne od ključnih državnih institucija, koja ima centralnu ulogu u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa BiH.
“Nažalost, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić iz samo njemu znanih razloga odbija potpisati usvojenu odluku i time okončati blokadu rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Ovom Odlukom strani članovi su vraćeni u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je ukinuta mogućnost veta i blokade rada Komisije”, naveli su iz NiP-a.
Naglašavaju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika institucija od državnog značaja, uporediva s Ustavnim sudom BiH, te da je kroz svoj rad donijela stotine odluka koje su doprinijele obnovi i zaštiti kulturne baštine u poslijeratnom periodu.
“Kao što je nezamislivo postojanje pravnog sistema BiH bez Ustavnog suda BiH, isti je slučaj i sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika. To je ključna institucija koja je iznjedrila stotine odluka kojima je u postratnom periodu čuvana i obnavljana kulturna i nacionalna baština. Žalosti nas saznati iz medija da predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić pune dvije sedmice odugovlači sa potpisivanjem i objavljivanjem već usvojene odluke. To jasno pokazuje sav nesrazmjer njegovog stvarnog djelovanja i njegovih populističkih istupa”, navodi se u reakciji.
NiP u saopćenju podsjeća i na odluku iz 2016. godine, koju je potpisao tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a kojom su iz Komisije uklonjeni strani članovi i uvedena mogućnost etničkog veta, što je, prema njihovim tvrdnjama, dovelo do dugotrajnih blokada i zloupotreba.
“Dok se kune u građansku državu, navodi se dalje u reakciji, Komšić, ustvari, snažno podržava rušilačku odluku Bakira Izetbegovića iz 2016. godine prema kojoj je u Komisiji za nacionalne spomenike uvedena mogućnost etničkog veta, iako to nije propisano Ustavom BiH. Komšić time pokazuju pravo lice i još jednom potvrđuje da ni on, ni DF nisu samostalan politički subjekt, već puki poslušnici Bakira Izetbegovića i SDA”, navodi se u reakciji.
Iz NiP-a podsjećaju da je isključenje stranih članova Komisije, prema ranijim upozorenjima OHR-a, bilo suprotno Ustavu BiH i Aneksu 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je predviđeno da Komisija ima pet članova – tri domaća i dva strana – te da odluke ne podliježu entitetskom ili etničkom vetu.
Posebno ukazuju na posljedice promjena u radu Komisije nakon 2016. godine, uključujući blokade odluka o spomenicima, pokušaje izmjene termina “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine”, kao i sporove oko statusa kulturnih dobara poput Čajničkog evanđelja.
“Da je cijela tadašnja akcija sinhronizovana pokazuje i činjenica da Komisija samo dan poslije, tačnije na sjednici 26. i 27. maja, donosi novi Poslovnik o radu prema kojem je za usvajanje odluka potreban konsenzus domaćih članova komisije. To je značilo uvođenje mogućnosti etničkog veta što je nebrojeno puta iskoristila Anđelina Ošap Gaćanović…”, navode iz NiP-a.
Zaključuju da nova odluka Predsjedništva BiH, kojom se vraćaju strani članovi i ukida mehanizam blokade kroz uvođenje proste većine pri odlučivanju, predstavlja pokušaj vraćanja punog institucionalnog i državnog značaja Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
