Budžet RS-a pod prijetnjom stranih sankcija: Njemačka može ponoviti potez iz 2023. godine
Dok se vlast Republike Srpske uporno kreće putem političke konfrontacije, otvara se pitanje može li budžet ovog entiteta postati meta stranih sankcija. Do sada su međunarodne kaznene mjere uglavnom bile usmjerene na pojedince, uključujući političare iz RS-a kojima su blokirane transakcije i onemogućene isplate plata u komercijalnim bankama. Međutim, s obzirom na to da su sankcije do sada pokazale ograničen učinak na političke odluke vlasti u Banjaluci, ne može se isključiti ni scenarij u kojem bi određene zemlje odlučile poduzeti radikalnije korake.
Jedna od ključnih država koje su već pokazale spremnost na ekonomski pritisak je Njemačka, koja razmatra uvođenje novih sankcija vrhu vlasti u RS-u. To uključuje potencijalne mjere protiv predsjednika Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića. Njemačka je već 2023. godine povukla konkretne poteze kada je obustavila finansiranje projekata u Republici Srpskoj, čija je vrijednost bila u desetinama miliona maraka.
Iako se budžetska sredstva nalaze na računima različitih banaka i formalno su pod kontrolom Ministarstva finansija RS-a, međunarodni pritisak bi se mogao ogledati u uskraćivanju finansijske podrške i zamrzavanju saradnje na projektima od strateške važnosti. Strane banke i finansijske institucije mogle bi također biti podstaknute da preispitaju svoj odnos prema institucijama RS-a, što bi dodatno otežalo budžetsku stabilnost.
Ako Njemačka ponovi potez iz 2023. godine i proširi ekonomske sankcije, vlastima u RS-u moglo bi postati znatno teže održati finansijsku likvidnost i realizovati razvojne projekte. Koliko će daleko Berlin i druge zapadne zemlje ići u ekonomskoj izolaciji ovog entiteta, ostaje da se vidi, ali trend zaoštravanja sankcija ne ide u prilog Banjaluci.
