Najnoviji podaci Saveznog ureda za statistiku Njemačke (Destatis) za 2025. godinu pokazuju da više od četvrtine stanovnika te zemlje ima tzv. imigracijsku historiju, što potvrđuje nastavak snažnih demografskih promjena u jednoj od najvećih evropskih ekonomija.
Prema zvaničnim statistikama, riječ je o 21.8 miliona ljudi, odnosno 26.3 posto ukupnog stanovništva, koji su se lično doselili u Njemačku ili potiču iz porodica u kojima su oba roditelja imigranti, prenosi Deutsche Welle.
Šta podrazumijeva “imigracijska historija”?
Podaci Destatisa razlikuju dvije osnovne kategorije – prvu i drugu generaciju imigranata. U prvu generaciju spada oko 16.4 miliona ljudi (19.8 posto), koji su se sami doselili u Njemačku.
Rast ove grupe u posljednjih godinu dana je usporen.
“Statistički podaci obuhvaćaju prvu i drugu generaciju imigranata. U prvu generaciju spada oko 16.4 miliona ljudi (19.8 posto), koji su se osobno doselili u Njemačku. Rast u toj kategoriji usporio je tijekom prošle godine, s porastom od 1.7 posto u odnosu na 2024., nakon znatno većih povećanja prethodnih godina.”
Drugu generaciju čini oko 5.4 miliona ljudi (6.5 posto), koji su rođeni u Njemačkoj, ali im oba roditelja potiču iz inostranstva, pri čemu se računa da su se doselili nakon 1950. godine. Destatis pritom razlikuje ovaj pojam od šire definicije “migrantskog porijekla”, koja uključuje i osobe s jednim njemačkim roditeljem.
Dugoročni rast i demografske promjene
U posljednje dvije decenije Njemačka bilježi snažan porast broja ljudi s imigracijskom historijom. Od 2005. godine broj je porastao sa 13 miliona na 21.8 miliona u 2025. godini, što predstavlja povećanje od 8.8 miliona ljudi ili 67 posto, navodi Destatis.
Među najbrojnijim grupama ističu se osobe porijeklom iz Poljske i Turske, sa oko 1.5 miliona svaka. Slijede Ukrajina s približno 1.3 miliona, te Rusija i Sirija s oko milion ljudi.
Podaci pokazuju i značajne razlike po dobnim i obrazovnim strukturama. Među osobama od 25 do 34 godine s imigracijskom historijom, 33 posto ima univerzitetsku diplomu, dok 36 posto nema formalnu stručnu kvalifikaciju, što je znatno iznad prosjeka ukupnog stanovništva.
Također, 36 posto ljudi u toj dobnoj grupi ima imigracijsko porijeklo, dok je među osobama starijim od 65 godina taj udio znatno niži i iznosi 14 posto. U prosjeku su osobe s imigracijskom historijom oko devet godina mlađe od ostatka stanovništva.
