Njemački vozovi nekoć su bili pojam tačnosti, ali danas su kašnjenja pravilo, a ne iznimka. Šta je razlog za to i u čemu je tajna uspjeha švicarske željeznice?
Evelyn Palla, novoimenovana glavna izvršna direktorica Njemačkih željeznica (Deutsche Bahn - DB), sredinom prošlog mjeseca predstavila je opsežan plan restrukturiranja ove državne kompanije, koji bi trebao stupiti na snagu ove godine.
Nakon što je 10. decembra dobila odobrenje Nadzornog odbora DB-a, Palla je izjavila da će ukinuti 30 posto rukovodećih pozicija, u nastojanju da pojednostave upravljanje, decentraliziraju donošenje odluka te poboljšaju tačnost i učinkovitost, čineći DB agilnijim.
Ovo se događa u trenutku kada su DB-ovi rezultati vrlo slabi. Naime, tačnost je ove jeseni smanjena na novi rekordno nizak nivo, pri čemu je samo 55 posto vozova koji voze na dugim relacijama stiglo na cilj s kašnjenjem manjim od šest minuta, što je DB-ova službena definicija za "tačno na vrijeme".
Tačnost se pogoršava već godinama, pretvarajući DB u jednog od najslabijih željezničkih prevoznika u Evropi. Za putnike su kašnjenja i otkazivanja postala svakodnevica, posebno u gusto naseljenim regijama, gdje se putnici danas smatraju sretnima ako svaki drugi voz stigne prema voznom redu.
Prekogranična sramota
Kriza je dobila međunarodnu dimenziju u ljeto 2024., kada je Švicarska zabranila DB-ovim vozovima saobraćanje na svojoj željezničkoj mreži, navodeći zabrinutost da bi hronična kašnjenja mogla poremetiti švicarske vozne redove.
Ta je odluka jasno razotkrila višedecenijski neuspjeh Njemačke da dovoljno ulaže u svoj željeznički sistem i zaustavi propadanje saobraćajne infrastrukture.
Prema podacima njemačkog Ministarstva saobraćaja, polovina željezničkih pruga je u osrednjem, lošem ili vrlo lošem stanju. Petina infrastrukture trebat će obnovu u srednjoročnom periodu dok neki dijelovi, uključujući signalne uređaje stare više od 100 godina, zahtijevaju hitnu zamjenu.
Tri decenije propadanja
Njemačka je u posljednjih 30 godina uložila djelić onoga što su susjedne države, poput Švicarske i Austrije, potrošile na održavanje i modernizaciju svoje željeznice.
Željeznički sistem se istovremeno smanjivao, iako je potražnja rasla, jer sve više ljudi putuje na posao s većih udaljenosti. Rezultat je mreža s većim saobraćajem na manjem broju pruga, od kojih su mnoge u lošem stanju.
Jens Kaminski, iskusni mašinovođa koji za DB radi od 1994., sjeća se sasvim drugačijeg vremena. Tada se u Njemačkoj još često koristila fraza "Pünktlich wie die Bahn (tačan kao voz)".
"U ono vrijeme kad ste prolazili selom ljudi su vas pozdravljali kao vatrogasca, kao heroja. Danas je to više: Ah, on je mašinovođa", rekao je Kaminski za Deutsche Welle (DW).
Među željezničkim radnicima nekoć je vrijedila još jedna izreka: vozni red je zakon. Kaminski se prisjetio zašto su stvari tada bile drukčije.
"Imali smo 12 ljudi u pripravnosti u depou. Ako bi nešto pošlo po zlu - kvar, bilo šta, oni bi uskočili i popravili stvar. Bez problema. Danas pripravnih ekipa više nema. Preskupo", ukazao je Kaminski.
Od reforme do rezanja
Kaminskijeva karijera odražava DB-ovu modernu historiju. Počeo je raditi 1994., iste godine kada su se istočnonjemački i zapadnonjemački željeznički operateri spojili u Deutsche Bahn AG, samo četiri godine nakon ujedinjenja zemlje.
Nova kompanija je trebala utjeloviti tržišno orijentiranu reformu. DB kao dioničko društvo u potpunom državnom vlasništvu je imao zadatak postati konkurentan i profitabilan, s dugoročnim ciljem izlaska na berzu.
Uslijedila su agresivna rezanja troškova. Ulaganja u infrastrukturu i osoblje smanjena su kako bi kompanija bila privlačnija investitorima. Prva javna ponuda dionica nikada se nije ostvarila, pa Vlada Njemačke i dalje ostaje jedini DB-ov vlasnik.
Revizori kritikuju
Savezni revizorski sud Njemačke više puta je kritikovao Berlin zbog neispunjavanja obaveza kao vlasnika željezničkog operatera. Revizori su u svom posljednjem izvještaju napisali da savezna vlada već tri decenije ne rješava ključna pitanja željeznice.
"DB već dugo ne ispunjava očekivanja korisnika u pogledu tačnosti i pouzdanosti. Kompanija je u stalnoj krizi i potrebna joj je reforma", napomenuli su revizori.
Također su podsjetili na ustavnu obavezu Vlade da održava željezničku infrastrukturu kao javno dobro i osigura pouzdane željezničke usluge.
Švicarski primjer
Švicarska se 1990-ih suočila sa sličnim izazovima, ali je krenula drugim putem. Poput Njemačke, pretvorila je svog željezničkog operatera u korporaciju s državom kao jedinim vlasnikom. No, za razliku od Njemačke, jasno je naglasila da je primarna svrha željezničkog sistema javna usluga, a ne profit.
Peter Füglistaler, bivši nadzornik švicarskog željezničkog operatera SBB, izjavio je da željeznička infrastruktura ne bi trebala biti namijenjena stvaranju profita.
"Njezin je cilj osigurati kapacitet i tačnost, a to onda koristi svima", rekao je za njemačku regionalnu televiziju WDR te dodao da vođenje željeznice zahtijeva filozofiju upravljanja usmjerenu na pouzdanost, a ne na finansijsku dobit.
"Njemačka ulaže mnogo manje u svoje željeznice nego Švicarska. Ako ulažete mnogo manje, ne možete očekivati isti kvalitet", rekao je Füglistaler.
Podaci govore da 90 posto švicarskih vozova danas stiže na vrijeme - standard kojeg se država strogo drži, što se vidi i u zabrani ulaska u zemlju njemačkim vozovima koji kasne više od 15 minuta.
Dug put pred njima
Zanemarivanje željeznice u Njemačkoj često se povezuje s jakom automobilskom kulturom. Vlade su u posljednjih 30 godina ulagale dvostruko više u ceste i autoceste nego u željezničku infrastrukturu.
Ipak, naziru se promjene. Palla je prva žena na čelu DB-a i prva glavna izvršna direktorica koja ima dozvolu za upravljanje vozom. Velika ulaganja već su tu.
Od 500 milijardi eura novog duga koji je preuzela nova Vlada Njemačke radi modernizacije javne infrastrukture, gotovo 150 milijardi eura namijenjeno je željezničkom sistemu.
No, za putnike preokret neće doći brzo. Očekuje se da će gradnja i popravci u kratkom roku uzrokovati dodatne poremećaje, što znači da će se, prije nego što vozovi postanu pouzdaniji, kašnjenja vjerovatno još pogoršati, piše DW.
