Njemački Bundestag ponovno je u središtu žustre rasprave o migracijama. Vlada kancelara Friedricha Merza, formirana u maju, od prvog dana postavila je strožu kontrolu migracija kao ključni politički prioritet.
Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt sada predvodi proces reformi, ne samo u Njemačkoj nego i na razini Evropske unije, zagovarajući brže protjerivanje onih koji nemaju pravo na zaštitu i uvođenje znatno strožih procedura.
Jedna od najspornijih mjera je ukidanje tzv. „turbo-naturalizacije“. Riječ je o reformi bivše vlade Olafa Scholza, kojom je bilo omogućeno stjecanje njemačkog državljanstva već nakon pet godina boravka, a u nekim slučajevima čak i nakon tri, umjesto dotadašnjih osam. Time se željelo privući kvalificirane stručnjake i olakšati integracija prvoj generaciji gastarbajtera.
Za Dobrindta, takav pristup bio je pogrešan: „Njemački pasoš ne smije biti početak integracije, već njen vrhunac.“ Njegov stav podržava i dio stručnjaka, poput Winfrieda Klutha iz Savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju, koji smatra da državljanstvo ne smije biti dostupno „previše lako“. No, drugi upozoravaju na suprotan efekat. Herbert Brücker s Instituta za istraživanje tržišta rada ističe da bi povlačenje mjere moglo obeshrabriti upravo one visoko kvalificirane koji su Njemačkoj najpotrebniji.
U praksi, međutim, „turbo-naturalizacija“ nije dala spektakularne rezultate. Prema dostupnim podacima, broj takvih slučajeva bio je izuzetno mali – manji od jednog posto svih dodjela državljanstava, i to ponajviše u Berlinu. Uprkos tome, konzervativna vlada odlučna je vratiti se na strožija pravila.
Paralelno, Njemačka uvodi i evropske mjere. Reforma Zajedničkog evropskog sistema azila (GEAS) predviđa jedinstvene postupke na vanjskim granicama EU-a, uključujući mogućnost vraćanja tražitelja azila u „sigurne treće zemlje“. Time bi se znatno ubrzalo odlučivanje i deportacije. Kritičari, poput organizacija Pro Asyl i Amnesty International, upozoravaju da bi to moglo dovesti do zatvaranja izbjeglica, pa čak i porodica s djecom, u svojevrsne kampove s ograničenom slobodom kretanja.
Njemačka vlada je već započela proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s EU reformom, a Dobrindt jasno poručuje da želi ići dalje od evropskog minimuma. Njegova politika našla je podršku u koaliciji CDU/CSU-SPD, ali je naišla i na oštre kritike humanitarnih organizacija i dijela javnosti.
Odluka Bundestaga o ukidanju „turbo-naturalizacije“ i provođenju novih pravila o azilu mogla bi oblikovati budućnost migracijske politike ne samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Evropskoj uniji, gdje se do ljeta 2026. očekuje potpuna primjena reforme.
