Trump tvrdi da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, ali istovremeno je prezire
Američki predsjednik Donald Trump smatra sebe najzaslužnijim za Nobelovu nagradu za mir, ali istovremeno izražava prezir prema njoj.
Trump je tvrdio da zaslužuje ovu kontroverznu nagradu nakon što je, kako tvrdi, završio sedam ratova tokom svog drugog mandata. Međutim, među „ratovima“ koje je kasnije navela Bijela kuća bili su i sukobi koji se nikada nisu dogodili, poput „rata između Egipta i Etiopije“.
Nagrada je dugo bila predmet kontroverzi, jer se često dodjeljuje na osnovu političkih razloga, a ne kao priznanje stvarnim mirovnim zaslugama. Kritičari tvrde da se nagrada ponekad koristi kao sredstvo političkog pritiska ili političke nagrade. Njeni branioci, međutim, ističu da Nobelova nagrada za mir ostaje simbol globalne platforme koja promoviše mirovne napore i stavlja rješavanje sukoba u fokus međunarodne debate.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu bit će objavljen 10. oktobra. Evo pregleda procesa dodjele:
Ko odlučuje o pobjedniku?
Norveški Nobelov komitet, sastavljen od pet članova koje imenuje norveški parlament, donosi konačnu odluku. Članovi odbora su često, ali ne uvijek, penzionisani političari. Trenutnim odborom predsjedava šef norveškog ogranka PEN Internationala, a među članovima je i univerzitetski profesor.
Članove odbora imenuju norveške političke stranke, što odražava odnos snaga u parlamentu.
Ko ispunjava uvjete za pobjedu? Kriterije je postavio švedski industrijalac Alfred Nobel u svom testamentu iz 1895. godine. On je odredio da se nagrada dodijeli osobi „koja je učinila najveći ili najbolji rad na promociji bratstva među narodima, ukidanju ili smanjenju stajaćih vojski i uspostavljanju i promociji mirovnih kongresa“.
Prema Christianu Berg Harpvikenu, sekretaru odbora, nagrada se također gleda u kontekstu trenutnih globalnih događaja i trendova. „Oni će pogledati svijet, vidjeti šta se dešava, koje su glavne zabrinutosti i koje najperspektivnije procese vidimo“, rekao je Harpviken.
Ko može biti nominovan?
Predložiti kandidate mogu hiljade osoba, uključujući članove vlada i parlamenata, trenutne šefove država, univerzitetske profesore historije, društvenih nauka, prava i filozofije, bivše dobitnike Nobelove nagrade za mir i druge.
Ove godine nominovano je 338 kandidata. Kompletna lista ostaje zaključana i biće objavljena tek nakon 50 godina.
Kako odbor odlučuje?
Rok za nominacije je 31. januar. Članovi odbora podnose svoje prijedloge i sastavljaju uži izbor, nakon čega tim stalnih savjetnika i stručnjaka proučava svakog kandidata.
Odluka se obično donosi u augustu ili septembru, nastojeći postići konsenzus. Ako konsenzus nije moguć, odluka se donosi većinom glasova. Posljednji put je član odbora podnio ostavku u znak protesta zbog pobjednika 1994. godine, kada je palestinski lider Jaser Arafat podijelio nagradu sa Šimonom Peresom i Jicakom Rabinom.
Ko su kandidati za 2025. godinu?
Iako lista ostaje povjerljiva, neki kandidati sami objavljuju svoje nominacije. Među imenima otkrivenim ove godine su Međunarodni krivični sud, NATO, zatvoreni aktivista iz Hong Konga Chow Hang-tung i kanadski advokat za ljudska prava Irwin Cotler.
Lideri Kambodže, Izraela i Pakistana objavili su da su nominovali Donalda Trumpa, ali te nominacije nisu važeće za nagradu 2025. godine jer su podnijete nakon roka 31. januara.
Može li Trump pobijediti?
Stručnjaci smatraju da bi Trump mogao pobijediti samo ako promijeni svoju politiku, jer trenutno demontira međunarodni poredak koji odbor želi podržati. Najvjerovatnije će nagrada biti dodijeljena humanitarnoj organizaciji, novinarima ili agenciji UN-a, iako odbor može iznenaditi neočekivanim izborom.
Šta dobija dobitnik?
Dobitnik dobija medalju, zahvalnicu, 11 miliona švedskih kruna (oko 1,19 miliona dolara) i globalnu pažnju.
Predsjednik komiteta, Jørgen Watten-Frednes, proglasiće laureata u petak, 10. oktobra u Norveškom Nobelovom institutu u Oslu. Ceremonija će biti održana 10. decembra u Gradskoj vijećnici Osla, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.
