Sukob između SAD-a, Izraela i Irana ima razorne posljedice ne samo na bojnom polju već i na globalnu dinamiku moći. Dok se Washington suočava sa sve većim troškovima i izolacijom, akteri poput Kine i Rusije indirektno profitiraju od krize.
Kako su se sukobi na Bliskom istoku intenzivirali nakon atentata SAD-a i Izraela na Iran 28. februara, SAD su počele gubiti status supersile, a zemlje poput Turske, Rusije i Kine intervenirale su u regionalnoj krizi. Dok su SAD povećale svoju vojnu potrošnju protiv Irana, nedostatak podrške zemalja NATO-a ukazivao je na izolaciju Washingtona. Uprkos gubitku visokih zvaničnika, Iran nastavlja svoje napade i pokušaje destabilizacije globalnog poretka koristeći Hormuški moreuz kao oružje. Evropska unija se protivi vojnoj intervenciji, a suočava se i s ekonomskim posljedicama.
Druge zemlje se bore s energetskim sigurnosnim problemima i ekonomskim implikacijama; Indija je pogođena rastućim cijenama nafte, dok Saudijska Arabija i Kina traže strateške prednosti u trgovini energijom. Ekonomske i diplomatske dimenzije sukoba produbljuju globalnu borbu za moć.
Bliski istok je utonuo u haos nakon atentata na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija i druge visoke zvaničnike od strane SAD-a i Izraela 28. februara. Rat ne bjesni samo na bojnom polju, već mijenja i globalnu ravnotežu moći. SAD gube status supersile, ustupajući mjesto zemljama poput Turske, Rusije i Kine, koje nisu direktno uključene u sukob, ali intervenišu u regionalnoj krizi. Dok se sukobi nastavljaju na žarištu rata, zemlje širom svijeta su pogođene ovom krizom na različite načine. Događaji na Bliskom istoku, gdje tenzije nikada ne jenjavaju, utiču na cijeli svijet. Evo trenutne situacije, zemlja po zemlja:
SAD
Izraelski premijer Netanyahu uvjerio je američkog predsjednika Trumpa da napadne Iran pod izgovorom iranskih nuklearnih sposobnosti. Nakon zračnih napada 28. februara, usmjerenih na visoke iranske zvaničnike i vrhovnog vođu Hamneija, vojni izdaci postali su glavno pitanje za SAD . SAD snose najveći teret ratnih napora. Pored rastućih operativnih troškova, značajan je i nedostatak međunarodne podrške.
Trump je izjavio da SAD ne moraju uvoziti naftu iz inostranstva i da samo oko 1% ukupnog uvoza nafte prolazi kroz Hormuški moreuz. " Ohrabrujemo druge zemlje čije ekonomije mnogo više zavise od Hormuškog moreuza nego naše da ga zaštite. Kina 90%, Japan 95%, Južna Koreja 35%", rekao je.
Trump je, navodeći da su oduvijek pomagali zemljama NATO-a, rekao: " Mnoge zemlje su mi rekle da će pomoći u vezi s Hormuškim moreuzom, neke su bile vrlo voljne, neke ne baš, a neke uopće ne bi pomogle", a zatim je podvukao da im zemlje NATO-a nisu priskočile u pomoć.
Uprkos Trumpovim apelima za pomoć u vezi s Hormuškim moreuzom, oklijevanje unutar NATO-a ukazuje na izolaciju Washingtona.
IRAN
Uprkos gubitku mnogih visokorangiranih zvaničnika u atentatima, Izrael je pokrenuo napade na brojnim lokacijama, prvenstveno u Tel Avivu. Pokušava održati svoje vojne kapacitete uprkos intenzivnim napadima SAD-a. Kroz svoje raketne kapacitete i napade na američke baze u regiji, nastoji diskreditirati SAD i pokazati zemljama Perzijskog zaljeva da ih odbrambeni sistemi vrijedni trilione dolara koje su im SAD prodale ne mogu zaštititi. Korištenjem Hormuškog moreuza kao oružja, Izrael remeti globalni poredak.
EVROPSKA UNIJA
Evropske zemlje koje nisu direktno uključene u sukob suočavaju se s ekonomskim posljedicama rata koji su započeli Trump i Netanyahu. Rastuće cijene energije i sigurnosne zabrinutosti koje proizlaze iz zatvaranja Hormuškog moreuza istaknuta su pitanja, dok se potraga za diplomatskom ravnotežom nastavlja usred velikog očaja.
Zemlje EU, ne oklijevajući da izraze svoje reakcije na ova dešavanja, negativno su odgovorile na Trumpov poziv za otvaranje Hormuškog moreuza.
Portparol njemačke vlade je izjavio : "Njemačka neće učestvovati ni u ratu s Iranom ni u upotrebi vojne sile za otvaranje Hormuškog moreuza."
Grčka je izjavila da nema planova da učestvuje u operaciji vezanoj za Hormuški moreuz.
Italijanski ministar vanjskih poslova Tajani, naglašavajući da je diplomatija "pravo rješenje" u vezi s Hormuškim moreuzom, izjavio je : "Ponovio sam naš stav. Nismo u ratu, ne želimo ratovati i nećemo ratovati."
Belgijski premijer Bart de Wever izjavio je da Belgija neće učestvovati u napadima SAD-a i Izraela na Iran, ali da će se razmotriti svaki zahtjev saveznika NATO-a ili drugih zemalja u regiji.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da rade na "održivom" planu za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Starmer je rekao da Hormuški moreuz neće biti misija NATO-a.
Indija je izjavila da nije vodila razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o raspoređivanju ratnih brodova u Hormuškom moreuzu.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Rasmussen, u vezi sa zahtjevom SAD-a u vezi s Hormuškim moreuzom, izjavio je: "Moramo otvorenog uma razmotriti kako možemo doprinijeti omogućavanju plovidbe."
Turska
Turska, gradeći diplomatske mostove s akterima u regiji, nastoji okrenuti diplomatiju i posredovanje u svoju korist. Poduzela je sve mjere opreza kako bi izbjegla suočavanje s diplomatskom izolacijom i sankcijama kao rezultat pogrešnih poteza. Poduzimajući nove korake za postizanje stabilnosti u regiji, Turska je najavila nastavak aktivnosti pumpanja nafte i izvoza s Irakom preko luke Ceyhan, koje su bile zaustavljene neko vrijeme. Ministar energetike i prirodnih resursa Alparslan Bayraktar izjavio je na konferenciji za novinare 10. decembra da je cilj transportirati katarski plin u Evropu preko Saudijske Arabije, Jordana, Sirije i Turske. Ako se plinovod realizira, katarski plin će biti bolje integriran u evropska tržišta, a prirodni plin će se transportirati kroz Tursku.
INDIJA
Indija, koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu energije, suočava se s ozbiljnim ekonomskim poteškoćama zbog rastućih cijena nafte uzrokovanih zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Istovremeno, pokušava održati ravnotežu snaga zbog geopolitičkih pritisaka , ali je sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt u saopštenju za javnost izjavila da zemlja ostaje pod kontrolom SAD-a.
Leavittova izjava: "Indijci su bili vrlo dobri glumci; prestali su kupovati rusku naftu kada smo im to naredili, a sada im dozvoljavamo da prihvate rusku naftu kako bi stvorili zalihe", izazvala je oštre kritike indijske javnosti. To je još jednom otkrilo da vlada u Washingtonu nije prijatelj, podsjećajući na riječi bivšeg američkog državnog sekretara Henryja Kissingera: "Biti neprijatelj Amerike može biti opasno, ali biti prijatelj je smrtonosno."
SAUDIJSKA ARABIJA
Saudijska Arabija, koju je Iran napao ciljajući američke baze u regiji, pažljivo prati razvoj događaja. Uprkos zatvaranju Hormuškog tjesnaca, Saudijska Arabija, jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte prema Međunarodnoj agenciji za energiju, bilježi značajan porast prihoda jer cijena sirove nafte Brent raste iznad 100 dolara. Vlada Rijada izračunava potencijalne promjene u trgovini energijom i izbjegava direktan sukob s Iranom. Posebno je značajna mogućnost trgovanja naftom u različitim valutama. Prema izvještajima, kineski juan se uključio u diskusiju.
JAPAN
Prema izvještaju u japanskoj štampi od 4. marta , Japan ne uvozi naftu direktno iz Irana od 2019. godine nakon uvođenja američkih sankcija, ali većina sirove nafte koja se isporučuje Japanu prolazi kroz Hormuški moreuz kod iranske obale. Japan, koji uvozi više od 95% svoje nafte s Bliskog istoka, jedna je od najosjetljivijih zemalja u pogledu energetske sigurnosti. Zbog svoje ovisnosti o resursima Zaljeva, krize u Hormuškom moreuzu predstavljaju ozbiljan energetski i ekonomski rizik.
RUSIJA
Preusmjeravanje fokusa SAD-a na drugi front širi stratešku sferu Moskve. Iranska ograničenja u globalnoj trgovini energijom uticala su na obim trgovine mnogih zemalja. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, rast cijene sirove nafte Brent iznad 100 dolara povećao je prihode Rusije od nafte i gasa. S fokusom SAD-a na Iran, sukob između Rusije i Ukrajine okrenuo se u korist Moskve. Ekonomski, najveća promjena je smanjenje dominacije američkog dolara, a porast trenda prema trgovini koja nije u dolarima. Istovremeno, na dnevnom redu su i optužbe za vojnu saradnju s Iranom.
KINA
Kina se ističe kao zemlja koja stiče ekonomske i strateške prednosti bez direktnog učešća u toj oblasti. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju i zapadnim medijima, Kina, jedan od najvećih kupaca iranske nafte, kupuje naftu jeftino zbog sankcija protiv Irana koristeći metodu skrivene flote, čime maksimizira svoj profit od energetske krize. Njen potencijal da poveća svoj uticaj na snabdijevanje energijom, trgovinske rute i globalni monetarni sistem je značajan. Poput Rusije, Kina je iskoristila pomjeranje SAD-a iz svoje sfere uticaja kako bi okružila Tajvan. To je otvorilo manevarski prostor u kritičnim regijama kao što je Južno kinesko more.
OPĆI PREGLED
Rat više nije samo vojni; transformirao se u globalnu borbu za moć s ekonomskim, diplomatskim i strateškim dimenzijama. Podjednako kritično kao i događaji na frontu jeste pitanje čija se ruka jača ovim procesom. Zemlje održavaju svoje pozicije metodama hibridnog ratovanja bez direktnog uključivanja u sukob ili iscrpljivanja svojih vojnih zaliha.
