Najnoviji podaci o nezaposlenosti u Evropi za 2026. godinu ponovo su otvorili pitanje velikih ekonomskih razlika unutar Balkana, posebno među državama koje su nekada bile dio istog državnog i privrednog sistema.
Statistika pokazuje da se region sve jasnije dijeli na zemlje koje su uspjele stabilizirati tržište rada i one koje i dalje bilježe visoke stope nezaposlenosti, iznad evropskog prosjeka.
U samom vrhu po stabilnosti nalaze se Slovenija i Hrvatska, koje već godinama bilježe niske stope nezaposlenosti i približavaju se standardima razvijenih članica Evropske unije. Ove dvije države se sve češće svrstavaju u grupu najstabilnijih tržišta rada u jugoistočnoj Evropi.
Srbija zauzima srednju poziciju, sa umjerenim nivoom nezaposlenosti koji pokazuje određene pozitivne trendove, ali i dalje ukazuje na potrebu za daljim reformama i jačanjem privatnog sektora.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje i dalje bilježe dvocifrene stope nezaposlenosti. Ove zemlje se suočavaju sa sporijim ekonomskim rastom, slabijom industrijskom bazom i izazovima u privlačenju investicija.
U poređenju sa ostatkom Evrope, razlike postaju još izraženije. Dok pojedine članice EU poput Poljske i Češke imaju gotovo rekordno niske stope nezaposlenosti, dio Balkana i dalje se bori sa strukturnim problemima na tržištu rada.
Ekonomisti upozoravaju da ovakvi podaci jasno pokazuju da geografska blizina nije dovoljna za ekonomsko približavanje, te da su potrebne dublje reforme kako bi region smanjio postojeći jaz prema evropskom prosjeku.
