Njemačka na historijskoj raskrsnici: Ekstremna desnica traži "američku kartu" za vlast...
Uspon Alternative za Njemačku (AfD) postaje direktan izazov političkom jedinstvu Evrope i transatlantskom savezu. Već zvanično proglašena ekstremističkom snagom od strane njemačkih sigurnosnih vlasti, AfD nije zaustavio svoj rast izborne podrške, premašivši 26 posto u nekim anketama i postavši glavna opozicija u Bundestagu.
Prema analizi Američko-njemačkog instituta, rukovodstvo AfD-a traži direktne veze s političkim krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i pokretu MAGA. Zastupnici te stranke posjetili su Washington i sastali se s dužnosnicima Trumpove administracije i tvrdokornim republikancima, dok se očekuje da će kopredsjedavajuća stranke Alice Weidel otputovati u Sjedinjene Američke Države na sastanak s potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Ovo otvoreno zbližavanje s populističkim i pro-Trampovim krugovima u SAD-u dolazi u vrijeme kada kancelar Friedrich Merz, umjereni saveznik američkih republikanaca i pristalica NATO-a, pokušava oživjeti tradicionalni njemački centar desno. Ali flert AfD-a s Trumpom potkopava njegove napore da zaustavi uspon krajnje desnice.
Pored domaćih pitanja, uticaj ove radikalne sile je takođe počeo da mijenja kurs nemačke spoljne politike. Na istoku zemlje, AfD ima ogromnu podršku birača koji otvoreno pokazuju simpatije prema Rusiji i kritični su prema vojnoj pomoći Ukrajini. Mnogi od njih prihvataju narative Kremlja i otvoreno podržavaju ukidanje sankcija protiv Moskve.
Ovaj trend se poklapa s još jednim jasnim političkim pokretom: približavanjem Kini. AfD je otvoreno izrazio podršku pekinškom projektu "Pojas i put" i pohvalio "efikasnost" kineskog autoritarnog sistema. Alice Weidel, koja je živjela i radila u Kini, kineski krugovi smatraju bliskom i čitljivom figurom za svoje geopolitičke interese.
Unutar stranke odvija se unutrašnji sukob između umjerene frakcije, koja ima za cilj dovesti AfD na vlast kroz saveze s tradicionalnim CDU/CSU, i starog istočnog krila, koje održava prorusku liniju i anti-NATO retoriku. Neki poslanici iz ove linije su imali kontroverzne posjete Moskvi i učestvovali u aktivnostima koje je organizovao Kremlj.
Za Brisel, Berlin i zapadne saveznike, približavanje ove snage pro-Trampovim krugovima i globalnom krajnjom desnicom predstavlja stvarnu prijetnju euroatlantskom poretku. Njemačka koju predvodi stranka koja simpatizira Moskvu, podržava Peking i sarađuje s MAGA-om u SAD-u preokrenula bi sve strateške ravnoteže izgrađene nakon Hladnog rata.
Na političkom horizontu Evrope pojavljuje se alarmantan razvoj događaja. Sila koja se nekada smatrala marginalnom sada se predstavlja kao vladajuća alternativa. A ako se ne kontroliše, ovaj trend bi mogao dovesti do dubokih političkih previranja za stari kontinent i imati posljedice koje idu daleko izvan granica Njemačke.
