Izmjene Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija” kojim se u zakon ugrađuje američki investitor zvanično su uvrštene u materijale Parlamenta FBiH. S obzirom da se radi o hitnom postupku uskoro se očekuje zakazivanje sjednica Predstavničkog doma i Doma naroda kako bi se izmjene ovog zakona usvojilu. Fokus donosi detalje ovog akta.
Prema članu 5., kako je iz Vlade FBiH i najavljeno, nosilac projekta investicije je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Ona je u međuvremenu registrovana i u Sarajevu.
Mišljenje Ministarstva pravde
“Jedan od ključnih razloga za opredjeljenje da navedeni projekat realizuje privredno društvo AAFS Infrastructure and Energy je jačanje energetske sigurnosti FBiH. Također, i uklanjanje monopola jednog dobavljača gasa, diverzifikacija izvora gasa, kao i integracija u zapadni energetski sistem i uskladivanje sa EU energetskim tržištem”, navodi se u obrazloženju Vlade FBiH.
Federalno ministarstvo pravde, ističe se, dostavilo je mišljenje da nema smetnji kada je u pitanju zakonsko rješenje u kojem će pravna osoba sa stranim kapitalom biti određena kao investitor projekta gasovoda.
“Pored navedenog, uključivanje stranog investitora u projekat Južne interkonekcije vrijedan više stotina miliona dolara obezbijedio bi privatni kapital, smanjio potrebe za zaduživanjem javnog sektora što smanjuje teret na budžet FBiH. Time bi se omogućio lakši pristup finansijskim institucijama i fondovima. To bi ubrzalo realizaciju projekta u odnosu na kapacitete Federacije BiH da samostalno finansira stratešku energetsku infrastrukturu”, obrazloženo je.
Poveznica s LNG terminalom na Krku
Inače, projektom Južne interkonekcije se sistem gasovoda u BiH povezuje s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj. To će omogućiti snadbijevanje ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz SAD-a i drugih izvora.
Iz Vlade FBiH kažu i da je hitni postupak opravdan jer predložene izmjene i dopune ne mijenjaju osnovna načela postojećeg zakona, već imaju za cilj preciziranje pojedinih odredbi.
BH Gas, kao operator postojećeg transportnog sistema u FBiH, dakle, izbacuje se iz zakona. Iz Vlade navode da je BH Gas, kao dotadašnji nosilac investiciono – tehničke dokumentacije i važećih akata na zahtjev investitora zadužen da preda tu dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Gasovodi i odvojci
Obavezane su i općinske službe za upravu koje provode postupke eksproprijacije, kroz namjenski formirane komisije, da obezbijede prioritetan rad komisija na predmetima eksproprijacije vezanim za realizaciju projekta „Južna interkonekcija BiH і Republika Hrvatska.
U izmjenama Zakona zadržan je osnovni gasovod koji povezuje Posušje – Tomislavgrad – Šuicu – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik. Međutim, u pravcu Posušje – Široki Brijeg – Mostar, što je novina, obuhvatit će i Grude.
Kao i u već usvojenom Zakonu definisan je odvojak za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, te Jajce.
Dodatni pravac Kladanj – Tuzla
Međutim, novina je da se pravi i odvojak Čapljinu, jednako kao i izgradnja dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.
U izmjenama Zakona se navodi da će investitor biti dužan da, nakon puštanja u pogon gasovoda „Južna interkonekcija BIH i Republika Hrvatska” obezbijedi njegov siguran rad i sve tehnike uslove za prihvat u transportni sistema gasa i njegovu isporuku korisnicima.
Također, zadužen je i da osposobi postojeći vlastiti transportni sistem (etapno) za reverzibilan rad i prilagodi ga tehničkim zahtjevima, i na taj način omogući stabilno snabdijevanje postojećih potrošača u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Stav Transparency International
Međutim, iz Transparency International u BiH danas su upozorili da izmjene ovog zakona kojima se direktno definiše koji investitor će realizovati projekat predstavljaju opasan presedan i kao takve nose rizik ozbiljnog narušavanja javnog interesa.
Dodaju da se njima ne ne narušava samo transparentnost već otklanja i bilo kakvu mogućnost konkurencije. Sam sadržaj, navode, otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu voditi ugrožavanju odgovornog upravljanja i kompromitovanja javnog preferiranjem partikularnih interesa.
TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na Zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.
“Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja, kojim se preferiraju lični, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na uštrb onog BiH građana, uspostava ovakve prakse u zemlji sa jednim od najviših nivoa korupcije u Evropi, dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je gasovod „Južna interkonekcija”, istaknuli su iz TIBiH.
