Saudijska Arabija bi, prema kongresnim dokumentima i jednoj organizaciji za kontrolu naoružanja, mogla dobiti neki oblik obogaćivanja uranija na teritoriji kraljevine u okviru predloženog nuklearnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako piše AP, ovo podiže zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja dok traje atomski zastoj između Irana i Amerike.
I sadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump i bivši predsjednik Joe Biden pokušali su postići nuklearni sporazum s kraljevinom koji bi omogućio dijeljenje američke tehnologije. Stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja upozoravaju da bi svako pokretanje centrifuga za obogaćivanje uranija unutar Saudijske Arabije moglo otvoriti vrata mogućem vojnom nuklearnom programu kraljevine, na šta je njen asertivni prijestolonasljednik već nagovijestio da bi mogao krenuti ako Teheran dođe do atomske bombe.
Saudijska Arabija i nuklearno naoružani Pakistan već su prošle godine potpisali pakt o međusobnoj odbrani nakon što je Izrael izveo napad na Katar ciljajući zvaničnike Hamasa. Pakistanski ministar odbrane tada je rekao da će njegovoj zemlji nuklearni program "biti stavljen na raspolaganje" Saudijskoj Arabiji ako bude potrebno, što je shvaćeno kao upozorenje Izraelu, za kojeg se dugo vjeruje da je jedina nuklearno naoružana država na Bliskom istoku.
"Nuklearna saradnja može biti pozitivan mehanizam za očuvanje normi neširenja i povećanje transparentnosti, ali đavo se krije u detaljima", napisala je Kelsey Davenport, direktorica politike neširenja nuklearnog oružja pri washingtonskom Arms Control Associationu.
Dokumenti podižu "zabrinutost da Trumpova administracija nije pažljivo razmotrila rizike širenja koje nosi njen predloženi sporazum o nuklearnoj saradnji sa Saudijskom Arabijom niti presedan koji bi ovaj sporazum mogao postaviti".
Saudijska Arabija u petak nije odmah odgovorila na upite Associated Pressa.
Kongresni dokument, u koji je uvid imala i agencija AP, pokazuje da Trumpova administracija nastoji zaključiti 20 nuklearnih poslovnih dogovora sa državama širom svijeta, uključujući Saudijsku Arabiju. Dodaje se da bi dogovor sa Saudijcima mogao vrijediti milijarde dolara.
U dokumentu se navodi da bi postizanje sporazuma s kraljevinom "napredovalo nacionalne sigurnosne interese Sjedinjenih Država, raskidajući s neuspješnim politikama nečinjenja i neodlučnosti koje su naši konkurenti iskoristili kako bi doveli u nepovoljan položaj američku industriju i umanjili globalni ugled Sjedinjenih Država u ovom ključnom sektoru". Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja su među vodećim državama koje u inostranstvo prodaju tehnologiju za nuklearne elektrane.
Prema nacrtu sporazuma, SAD i Saudijska Arabija bi sklopile sporazume o zaštitnim mjerama s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nuklearnim nadzornim tijelom Ujedinjenih nacija. To bi uključivalo nadzor nad "najosjetljivijim područjima potencijalne nuklearne saradnje u pogledu širenja", navodi se. Kao potencijalna područja navedeni su obogaćivanje, proizvodnja goriva i reprocesiranje.
IAEA sa sjedištem u Beču nije odmah odgovorila na upite. Saudijska Arabija je članica IAEA-e, koja promovira mirnodopsko korištenje nuklearne energije, ali i inspekcijama provjerava da države ne razvijaju tajne programe nuklearnog naoružanja.
"To sugerira da će, kada bilateralni sporazum o zaštitnim mjerama stupi na snagu, to otvoriti vrata Saudijskoj Arabiji da stekne tehnologiju ili kapacitete za obogaćivanje uranija – moguće čak i od Sjedinjenih Država", napisala je Davenport. "Čak i uz ograničenja i restrikcije, čini se vjerovatnim da će Saudijska Arabija imati put do neke vrste obogaćivanja uranija ili pristupa znanju o obogaćivanju."
Obogaćivanje nije automatski put do nuklearnog oružja – država mora savladati i druge korake, uključujući, na primjer, upotrebu sinkroniziranih jakih eksploziva. Ali ono otvara vrata ka militarizaciji, što je i potaknulo zabrinutost Zapada zbog iranskog programa.
Ujedinjeni Arapski Emirati, susjed Saudijske Arabije, potpisali su takozvani "123 sporazum" sa SAD-om za izgradnju svoje nuklearne elektrane Barakah uz pomoć Južne Koreje. No UAE to nisu učinili tražeći pravo na obogaćivanje, što stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja ističu kao "zlatni standard" za države koje žele nuklearnu energiju.
Pritisak da se postigne saudijsko-američki dogovor dolazi u trenutku kada Trump prijeti vojnom akcijom protiv Irana ako Teheran ne pristane na sporazum o svom nuklearnom programu. Trumpova vojna prijetnja uslijedila je nakon masovnih protesta širom Irana, na koje je teokratska vlast odgovorila krvavim gušenjem demonstracija u kojem su ubijene hiljade ljudi, a desetine hiljada su, prema izvještajima, pritvorene.
Iran u svom slučaju dugo insistira da je njegov program obogaćivanja uranija isključivo mirnodopski. Ipak, Zapad i IAEA tvrde da je Iran do 2003. godine imao organizirani vojni nuklearni program. Teheran je također obogaćivao uranij do čistoće od 60 posto, što je kratak, tehnički korak od 90 posto, koliko je potrebno za oružje – čime je postao jedina država na svijetu koja to čini bez deklarisanog programa nuklearnog naoružanja.
Iranski diplomati dugo su se pozivali na izjave 86-godišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija kao na obavezujuću fetvu, odnosno vjerski edikt, da Iran neće graditi atomsku bombu. Međutim, iranski zvaničnici sve češće javno prijete da bi mogli posegnuti za bombom kako se tenzije sa SAD-om pojačavaju.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, de facto vladar kraljevine, ranije je poručio da će, ako Iran dođe do bombe, "i mi morati nabaviti jednu".
