Kuvajt se ponovo našao u središtu rastućih napetosti na Bliskom istoku nakon što je postao jedna od glavnih meta iranskih napada usmjerenih na američku vojnu i stratešku infrastrukturu. Udarima na vojne baze, aerodrome, energetska postrojenja i objekte za desalinizaciju vode dodatno je pogoršana sigurnosna situacija u ovoj zaljevskoj državi.
Za stanovnike Kuvajta posljednji događaji probudili su bolna sjećanja na iračku invaziju iz 1990. godine, kada je zemlja bila okupirana, a rat postao dio njihove svakodnevice. Iako su od tada prošle više od tri decenije, osjećaj nesigurnosti ponovo je prisutan.
Stanovnici glavnog grada posljednjih mjeseci sve češće svjedoče aktiviranju protivzračne odbrane, presretanju balističkih projektila i letovima dronova, što je za mnoge postalo nova realnost.
U razgovoru za Financial Times, tridesetogodišnji Jakub, čiji je identitet zaštićen iz sigurnosnih razloga, opisao je atmosferu koja vlada među građanima.
- Ljudi su veoma uplašeni - rekao je.
- Ovo nije Gaza, Iran niti neka druga ratna zona. Za nas je, međutim, i ovakav život u stalnoj neizvjesnosti nešto potpuno novo - dodao je.
Geografska blizina Irana i prisustvo velikog broja američkih vojnika učinili su Kuvajt jednom od najizloženijih država u aktuelnom sukobu. Pored iranskih projektila, zemlja je izložena i prijetnjama šiitskih milicija iz Iraka koje imaju podršku Teherana.
Prema podacima Instituta za studije nacionalne sigurnosti (INSS), Kuvajt je od početka sukoba bio meta gotovo 1.400 raketnih i napada bespilotnim letjelicama, čime se svrstava među najpogođenije države Zaljeva.
Najžešći napadi zabilježeni su nakon propasti privremenog primirja između Washingtona i Teherana. Iran je u više navrata saopćio da je gađao američke vojne baze u Kuvajtu, gdje je stacionirano oko 13.500 američkih vojnika.
Dok diplomatski napori ne daju rezultate, sigurnosni analitičari upozoravaju da bi nastavak razmjene udara mogao dodatno destabilizirati Kuvajt i pretvoriti ga u jednu od ključnih tačaka mogućeg šireg regionalnog sukoba.
