Politika zaduživanja RS-a istovjetna je politici zaduživanja FBiH: vlast u oba entiteta smatra da je u pitanju “reorganizacija sredstava” i da nema ekonomskog kolapsa...
Vlada Republike Srpske usvojila je izmjene odluke o dugoročnom zaduženju u ovoj godini, kojima je predviđeno povećanje dugoročnog zaduženja za 804 miliona KM. Ministar finansija RS-a Zora Vidović rekla je kako je predviđen rast dugoročnog zaduženja na 2,5 milijardi KM, što je za oko 804 miliona više u odnosu na odluku usvojenu krajem prošle godine.
Nameti privredi
- Od tog povećanja zaduženja oko 600 miliona KM je planirano za investicije, a ostalo za pokrivanje dugova. Budžetski okvir sada iznosi 8,5 milijarde i veći je za 1,1 milijardu KM od usvojenog budžeta. Ukupna cifra koja će se izdvojiti za plate je oko milijardu i po, tačnije za 118,4 miliona KM više u odnosu na usvojeni budžet, kazala je Vidovićeva.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže kako su posljednji put zvanični podaci o javnom dugu objavljeni za kraj 2024. godine. Ona dodaje da Vlada Republike Srpske i Ministarstvo finansija sa Zorom Vidović na čelu nisu objavili ažurirane podatke.
- Danas ne možemo zvanično reći koliki je ukupan dug Republike Srpske. Sramota je da su ti podaci posljednji put bili dostupni 2024. godine. To je posao institucija, a ne opozicije i novinara, da sami računaju koliko je vraćeno, a koliko smo ponovo zaduženi. Problem nije samo u visini duga već u ekonomskoj politici koja se godinama svodi na nova zaduženja i povećanje nameta privredi, istakla je Trivićeva.
Politika zaduživanja Republike Srpske istovjetna je politici zaduživanja Federacije BiH: vlast u oba entiteta smatra da je u pitanju “reorganizacija sredstava” i da nema mjesta spekulacijama o ekonomskom kolapsu. I u RS-u i u FBiH zaduživanja su, kao i opravdanja, astronomska. Kada se RS zaduži, iz FBiH poručuju da je u pitanju finansijski kolaps bez obzira na to što je taj kolaps odavno prisutan i u većem bh. entitetu.
Sve je jasno
- Republika Srpska mora vratiti oko 1,7 milijardi maraka duga, dok se istovremeno zadužuje stotinama miliona evra na domaćem i inostranom tržištu kapitala. Budžetski prihodi iznose 5,8 milijardi maraka, ali u taj iznos ulazi skoro dvije milijarde doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su nekada bili u okviru Fonda PIO, poručila je Jelena Trivić.
Ta sredstva služe isključivo za isplatu penzija, a ni ona nisu dovoljna, pa se dodatnih 240 miliona mora obezbijediti iz drugih prihoda. Kada se te dvije milijarde oduzmu od ukupnih prihoda i kada se dodaju 2,5 milijarde zaduženja, rezultat je jasan - oko 40 odsto budžetskog okvira čine krediti i zaduženja.
- Razlog za ovakvu politiku leži i u činjenici da je predizborna godina. Biće povećanja određenih naknada i plata, ali se mora reći ko će to sutra vraćati. Građani će dobiti novac danas, a sutra će isti ti građani vraćati te kredite. Zato smo dužni da o tome govorimo otvoreno, poručila je Trivićeva.
