NOVA ZGRADA ZA ISTE INSTITUCIJE: JOŠ 2,1 MILION KM ZA PROSTOR KOJI OPET NEĆE BITI DOVOLJAN
Institucije Bosne i Hercegovine ponovo ulaze u skupu investiciju u Istočnom Sarajevu — ovog puta u objekat procijenjene vrijednosti do 2,1 milion KM. Ironično, ovo je drugi put u kratkom vremenu da se kupuje prostor za isti administrativni aparat koji je nedavno dobio zgradu vrijednu gotovo tri miliona maraka, a sada tvrdi da im je „tijesna“.
Tri miliona za početak — ali nije bilo dosta
Prije nepunih nekoliko godina nabavljen je objekat bruto površine 1.221 m² (od čega je neto korisno 1.062 m²) za ukupan iznos od 2.999.631 KM, sa svim pripadajućim porezima. Zamišljena kao dugoročno rješenje, ova zgrada je trebala biti dom Instituta za standardizaciju BiH, Vijeća za državnu pomoć BiH i Agencije za nadzor nad tržištem BiH.
Međutim, institucije smještene u toj zgradi sada saopštavaju da više „ne mogu raditi nesmetano“ u prostoru od hiljadu kvadrata, pa se traži dodatna investicija u potpuno novi objekat.
Drugim riječima — država je kupila skoro hiljadu kvadrata administracije, ali je administracija narasla brže nego prostor.
Tri institucije, skoro 700 kvadrata dodatnih želja
Institut za standardizaciju BiH traži oko 320 kvadratnih metara — ne samo kancelarije, već i amfiteatar, salu za sastanke i bife. Kada se spomene amfiteatar, jasno je da se više ne radi o pukom radnom prostoru, već o infrastrukturnom skoku ka objektu koji funkcioniše pola kao administracija, pola kao kongresni centar.
Agencija za nadzor nad tržištem BiH želi dodatnih 144 kvadrata, a Vijeće za državnu pomoć još 200. Ukupno, traži se prostor minimalno veličine jedne manje škole.
Zajednički nazivac svih zahtjeva je — nova zapošljavanja. Upravo se tim obrazlaže potreba za dodatnim prostorom i specifičnim sadržajima poput amfiteatra, sale za sastanke i bifea.
Tržište nekretnina pod lupom
Kako bi se našao „pravi“ objekat, formirana je posebna komisija sa zadatkom pregleda tržišta nekretnina u Istočnom Sarajevu. Njihova misija bila je da utvrde dostupne metre kvadratne, cijene i uvjete kupovine, te da sastave izvještaj koji će poslužiti kao osnova za nabavku nove zgrade.
Prema prijedlogu odluke, traži se objekat ukupne površine između 450 i 800 m². Budući da je dosadašnji prostor od 1.062 m² već proglašen nedovoljnim, postavlja se logično pitanje: hoće li i novi objekat od maksimalnih 800 m² uskoro biti označen kao „tijesan“, čim se administracija ponovo proširi?
Pokriveno budžetom, ali ne i opravdano povjerenjem građana
Finansijska sredstva za kupovinu nove zgrade već su obezbijeđena u državnom budžetu za 2024. godinu — tačno 2.100.000 KM. Investicija je dio višegodišnjeg projekta nabavke objekata u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci.
Međutim, ovdje se otvara ozbiljan problem: kada institucije traže novi objekat svega nekoliko godina nakon kupovine prethodnog, javnost sasvim opravdano postavlja pitanje planiranja, racionalnosti i odgovornosti prema budžetskom novcu.
Država ne gradi sistem, već skuplja kvadrate — ali uvijek izgleda kao da fali onaj jedan, posljednji, presudni metar.
Širi kontekst: administracija raste, povjerenje pada
Ovaj slučaj samo je još jedan u nizu primjera gdje državna administracija u BiH funkcionira više kao organizam koji stalno traži nove resurse, nego kao struktura koja se pokušava optimizirati, modernizirati i učiniti efikasnijom.
Traže se nove zgrade, veći budžeti, dodatni izvršioci i sve sofisticiraniji prostori — dok rezultati tih institucija u očima građana ostaju tanki i teško mjerljivi.
Ako se nastavi ovim tempom, vrlo brzo ćemo doći u situaciju da institucije imaju više zgrada nego rješenja, više amfiteatara nego modernih procesa, i više kvadrata nego povjerenja javnosti.
