Italija, Belgija i Austrija su zabrinute zbog poteza Rusije protiv njihovih kompanija, ali je poljski premijer Donald Tusk upozorio lidere EU da se suočavaju s izborom između "novca danas ili krvi sutra" u vezi s korištenjem zamrznute ruske imovine.
Prijetnje Moskve da će se osvetiti zapadnim kompanijama zbog poteza EU da na neodređeno vrijeme zamrzne rusku imovinu izazvale su zabrinutost u nekim evropskim prijestolnicama koje su i dalje oprezne u pogledu korištenja sredstava za podršku Ukrajini.
Blok se prošle sedmice složio da zamrzne 210 milijardi eura imovine Moskve u doglednoj budućnosti, kao dio planova da ih usmjeri u zajam od 90 milijardi eura Kijevu tokom naredne dvije godine, osmišljen da pomogne u odbrani od ruske agresije i ojača ulogu Evrope u mirovnim pregovorima koje predvode SAD.
Putinova prijetnja Rusija je obećala "najoštriji" odgovor ako se njena suverena imovina koristi za finansiranje Ukrajine, što je prijetnja koja je uznemirila zemlje uključujući Belgiju, Italiju i Austriju.
Iako Moskva još nije otkrila koje bi daljnje korake mogla poduzeti, zvaničnici su razmatrali mogućnost zapljene sve preostale zapadne imovine u Rusiji, prema osobi upoznatoj s planovima.
Predsjednik Vladimir Putin je prošlog mjeseca opisao evropske planove kao "krađu imovine". Prijetnje Moskve dolaze u trenutku kada se lideri EU okupljaju u četvrtak u Briselu na ključnom samitu kako bi odlučili o finansiranju koje će Ukrajini omogućiti plaćanje duga u naredne dvije godine, dok Belgija i dalje pruža otpor pritiscima drugih prijestolnica da pristane na zajam od 90 milijardi eura osiguran imovinom.
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je da je rizik ruske odmazde protiv njegove zemlje, koja posjeduje veliku većinu imovine, prevelik i pozvao ostalih 26 država članica EU da pruže finansijske i pravne garancije kako bi podijelile teret.
Belgija traži "neograničene" garancije u obimu i trajanju, rekli su zvaničnici upoznati s pregovorima u posljednji čas, ali druge prijestolnice su rekle da je to nemoguće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će samitu kako bi lično predstavio svoje argumente De Weveru, a zvaničnici EU su rekli da će samit trajati dovoljno dugo da se donese odluka.
"Ovo je egzistencijalno za Ukrajinu", rekao je visoki diplomata EU uključen u pregovore. "Dakle, Belgija mora biti uključena."
Prve banke pogođene ruskim prijetnjama
Ruska centralna banka već je podnijela tužbu od 18 biliona rubalja (229 milijardi dolara) moskovskom sudu protiv Eurocleara, centralnog depozitara vrijednosnih papira sa sjedištem u Briselu koji drži 185 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine. Prvo ročište zakazano je za sredinu januara. Kremlj je također sastavio niz regulatornih mjera koje bi olakšale daljnje zapljene.
Zapadne kompanije su imale najmanje 127 milijardi dolara imovine u Rusiji zaključno sa 2024. godinom, prema studiji Instituta Kijevske škole ekonomije.
Kremlj je već zaplijenio ili zamrznuo imovinu najmanje 32 zapadne kompanije kao odgovor na prethodne sporove, što je uzrokovalo gubitke od najmanje 57 milijardi dolara, saopćio je Institut KSE.
"Imovina, investicije i dividende kompanija koje su ostale su u suštini pod ruskom kontrolom", rekla je direktorica KSE instituta Nataliia Shapoval, dodajući da kompanije moraju "odreći se svojih prava nad investicijom".
Rusija može zaplijeniti lokalne podružnice zapadnih kompanija prema uredbi koju je Putin potpisao u septembru, a kojom se uvodi ubrzani postupak nacionalizacije. Kremlj je objasnio odluku kao način brzog odgovora na "neprijateljske akte" poput zapljene imovine od strane EU.
Belgijski zvaničnici vjeruju da bi Euroclear bio prva žrtva potencijalne odmazde u Rusiji, budući da je oko 17 milijardi eura imovine njegovih klijenata još uvijek nepokretno i u opasnosti, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
„Korištenje nepokretne imovine u Euroclearu moglo bi imati potencijalno štetne posljedice za ovu zemlju i Evropu u cjelini “, rekao je De Wever belgijskom parlamentu ranije ovog mjeseca. Iako se 1.903 strane kompanije povuklo iz Rusije ili smanjilo svoje poslovanje tamo od početka potpune invazije na Ukrajinu prije skoro četiri godine, 2.315 ih je i dalje aktivno u zemlji, prema podacima Instituta KSE.
To uključuje ruske filijale banaka poput austrijske Raiffeisen i italijanske UniCredit, koje su ostvarile značajnu dobit tokom ratnog perioda koju ne mogu vratiti u domovinu zbog zabrane isplate dividendi. Strane kompanije su prošle godine u Rusiji ostvarile profit od 19,5 milijardi dolara, prema podacima Instituta KSE.
Andrea Orcel, glavni izvršni direktor UniCredita, rekao je na saslušanju u italijanskom Senatu prošlog mjeseca da banka nema planove za povlačenje iz Rusije iako tamo ima oko 3,5 milijardi eura kapitala. "Ako me nacionaliziraju, to je kršenje zakona i zauvijek imam kredit kod Ruske Federacije", rekao je Orcel.
Italijanska vlada je prošle sedmice podržala odluku EU da na neodređeno vrijeme zamrzne rusku imovinu, ali je također izrazila zabrinutost zbog potencijalnih rizika njenog korištenja za finansiranje Ukrajine.
Italijanski senator Claudio Borghi iz krajnje desničarske stranke Liga, pro-poslovnog i ruski nastrojenog partnera u koaliciji Giorgie Meloni, upozorio je na posljedice ako EU nastavi sa svojim planovima.
"Kako možete misliti da efektivna krađa novca druge zemlje neće dovesti do daljnje katastrofe? Prva posljedica je da će se Rusija osjećati slobodnom da zaplijeni svu stranu imovinu", rekao je Borghi za FT.
Austrija je također zabrinuta da bi Moskva mogla krenuti u preuzimanje Raiffeisen banke, najveće banke u zemlji, koja je prošle godine u Rusiji prijavila prihod od 2,9 milijardi dolara.
Dividende BP-a od njegovog udjela od 19,75% u Rosnjeftu vjerovatno će iznositi oko 340 milijardi rupija, rekao je Prokopenko, dok je sudska presuda iz 2024. godine navela da JPMorgan ima 243 milijarde rupija u ruskoj imovini "uglavnom" na računima tipa C.
"Ovo je jedna od prednosti Moskve. Ako Evropa napravi potez s ruskim rezervama, Rusija može prebaciti sredstva s računa tipa C u budžet", rekao je Prokopenko. "To im daje direktan izvor prihoda kada imaju deficit i mnogo troše na odbranu."
Ovaj potez bi također pokazao da je Rusija „spremna da pristupi svakom slučaju“, dodala je. „Za razliku od Evrope, Kremlj to može učiniti brzo, a da se ne zaglavi u sudskim saslušanjima.“ Kremlj je također zaprijetio da će tužiti zapadne vlade, kompanije i pojedinačne investitore na stranim sudovima.
Dvadesetak ruskih oligarha i korporacija već je podnijelo zahtjeve za zamrzavanje i zapljenu imovine putem sudova koji se vode mehanizmima za rješavanje sporova između investitora i države prema međunarodnim ugovorima. Ruski zahtjevi iznose najmanje 62 milijarde dolara, prema analizi koju je sprovela grupa ekoloških aktivista Prijatelji Zemlje.
„Poenta nije pobijediti, već stvoriti rizike, povećati troškove, odugovlačiti stvari i demoralizirati“ subjekte uključene u shemu finansiranja Ukrajine, rekao je Prokopenko. „Što duže traju tužbe, to duže EU ne može u potpunosti koristiti rusku imovinu.“ Belgija se boji mogućih tužbi prema investicijskom sporazumu koji je potpisala s Moskvom, zajedno s Luksemburgom. Sankcionirani oligarh Mihail Fridman već traži 16 milijardi dolara odštete od Luksemburga zbog zamrzavanja njegove imovine.
Advokati koje je angažovala Evropska komisija izrazili su sumnju da Rusija može uspješno osporiti korištenje svoje suverene imovine prema bilateralnim investicijskim ugovorima.
Investicioni sudovi „nemaju nadležnost da saslušaju spor koji se odnosi na navodnu eksproprijaciju ruske suverene imovine“, napisao je Covington u pravnom mišljenju u koje je imao uvid FT. Advokatska firma je saopštila da je rizik da se države članice EU nađu pred drugim međunarodnim sudovima „značajno preuveličan“.
Komisija je također učinila "izuzetno nepopularnim za treće zemlje da sarađuju s Rusijom u eksproprijaciji evropske imovine", rekao je visoki zvaničnik komisije.
Njemačka, glavna pokretačka snaga iza plana zamrzavanja imovine, „više je puta jasno stavila do znanja da je osnovni princip cijele ove operacije da svi snose isti rizik“, rekao je drugi diplomata EU. Berlin je vjerovao da je korištenje ruske imovine jedini način da se nastavi finansiranje Ukrajine bez preuzimanja dodatnog duga, rekao je diplomata. „Ako to ne uspije, to je svakako katastrofalan signal za Ukrajinu. Evropa će tada propasti i kao geopolitički akter“, dodali su.
