Kada je sredinom 2025. godine gradonačelnik Pafosa, Fedonas Fedonos, iznio kontroverzne tvrdnje o finansijskim tokovima na Kipru, pažnja javnosti i finansijskih stručnjaka brzo je usmjerena ka ostrvu.
Fedonos je tvrdio da se Kipar, nekada periferni čvor za ilegalne finansije, pretvorio u aktivni centar za pranje novca latinoameričkih narkokartela. Njegove izjave, iako neimenovane i bez preciznih sudskih dokaza, izazvale su talas reakcija širom evropske i svjetske finansijske zajednice.
Prema riječima gradonačelnika, prihodi meksičkih i kolumbijskih kartela ulaze na Kipar preko kompanija za trgovanje devizama, koje koriste složene i višeslojne korporativne strukture kako bi prikrile porijeklo sredstava i stvarno vlasništvo. Fedonos je upozorio da se radi o sistematskoj aktivnosti, koja ostrvo stavlja u fokus međunarodne mreže pranja novca.
Iako gradonačelnik nije naveo konkretne kompanije niti pokrenuo pravne postupke, njegova intervencija je došla u kritičnom trenutku, kada je finansijski kredibilitet Kipra bio pod pojačanim nadzorom međunarodnih institucija. Online zajednice su brzo prenijele njegove riječi, koristeći termine poput „trgovina preko ogledala“ i „otvoreni ček predsjedniku“, što je dodatno amplificiralo zabrinutost i dovelo do šire diskusije o mogućim rizicima u lokalnom i regionalnom finansijskom sistemu.
Gradonačelnik je pozvao vlasti na detaljnu istragu priliva sredstava iz visokorizičnih jurisdikcija, naglašavajući da problem nije samo u regulatornim propustima, već i u nedovoljnoj koordinaciji nadzora i upravljanja rizicima. Njegove tvrdnje izazvale su reakciju Kiparske komisije za hartije od vrijednosti i berzu (CySEC), koja je u roku od nekoliko sedmica saopštila da prikuplja informacije od domaćih i međunarodnih partnera kako bi procijenila da li su potrebne daljnje akcije.
Regulator je jasno naglasio da licencirane FX firme posluju u skladu s pravilima Evropske unije, uključujući MiFID II i direktive o sprečavanju pranja novca. Od kraja 2025. godine, međutim, nijedna mjera sprovođenja zakona, krivični progon ili novčana kazna nije pokrenuta u vezi s tvrdnjama gradonačelnika, a nijedan slučaj nije stigao do suda niti su formalno dokumentovana kršenja propisa.
Ono što izaziva zabrinutost jeste istorijski kontekst. Latinoamerički karteli imaju dokumentovanu praksu pranja novca putem sofisticiranih finansijskih kanala. Kolumbijske grupe su već tokom 1990-ih i 2000-ih koristile crno tržište pezosa, dok su meksički karteli tokom 2010-ih diverzifikovali metode i tražili alternativne kanale za recikliranje ilegalnog novca u legalne tokove. Kipar, sa svojom razvijenom finansijskom infrastrukturom i pogodnim regulatornim okvirom, postaje prirodna meta za istraživače i regulatorne institucije.
Kolumna gradonačelnika Fedonosa otvara važna pitanja: koliko su evropski i lokalni nadzornici spremni da pravovremeno prepoznaju sofisticirane sheme pranja novca? Da li ostrvo, koje je finansijski atraktivno zbog poreznih olakšica i statusa “offshore” zona, može ostati imuno na zloupotrebe? I konačno, koliko politička težina i javne izjave pojedinaca mogu uticati na regulatorne odluke i percepciju Kipra u međunarodnoj zajednici?
Iako konkretni dokazi još uvijek nisu objavljeni, tvrdnje gradonačelnika Fedonosa djeluju kao alarm, podsjećajući da finansijski sistemi, pa i oni na relativno malim ostrvima poput Kipra, mogu postati nezaštićeni ukoliko nadzor nije koordinisan i proaktivan. Jedna izjava, ukoliko je zasnovana na istini, mogla bi pokrenuti ozbiljne promjene u nadzornim procedurama, ali isto tako može izazvati nepotrebnu paniku i reputacijske gubitke.
Na kraju, pitanje ostaje otvoreno: da li Kipar zaista igra ulogu aktivnog centra za pranje novca, ili je riječ o političkoj intervenciji sa ciljem privlačenja pažnje međunarodne zajednice? Odgovor će dati vrijeme, istrage i transparentni podaci, ali jasno je da ostrvo više ne može biti samo pasivni posmatrač globalnih finansijskih tokova.
