Američke snage promijenile su taktiku napada na Iran, a fokus njihovih operacija sve se više pomjera sa isključivo vojnih ciljeva na ključnu infrastrukturu širom zemlje.
Prema pisanju Deutsche Wellea, među novim metama nalaze se mostovi, tuneli, saobraćajnice, željezničke pruge, elektrane i postrojenja za desalinizaciju morske vode. Najteže je, prema dostupnim informacijama, pogođena južna pokrajina Hormozgan, koja ima izuzetno važan strateški položaj zbog blizine Hormuškog moreuza.
Iranski mediji objavili su da je 17. jula na području Hamira uništeno šest mostova, dok iranske službe navode da je u napadima poginulo najmanje osam osoba.
Posljedice napada osjetile su i lokalne zajednice. Nakon udara na postrojenja za desalinizaciju, bez pitke vode ostalo je oko 10.000 stanovnika u 20 sela. Informaciju je objavio predstavnik kompanije zadužene za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu u Hormozganu, a prenijela iranska agencija Tasnim.
Washington je ranije potvrdio da su u iranskim raketnim i napadima dronovima u Jordanu poginula dvojica američkih vojnika. Kao odgovor, američka vojska izvela je udare na iranske nadzorne sisteme, vojnu logističku infrastrukturu, podzemna skladišta oružja i pomorske objekte.
Cilj američke strategije, prema navodima Washingtona, jeste oslabiti sposobnost Teherana da ugrožava plovidbu i napada brodove u području Hormuškog moreuza.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je zaprijetio da će za svaki napad Irana na brodove biti pogođen po jedan iranski most ili elektrana.
Zašto su mostovi i pruge postali mete?
Shukria Bradoost sa američkog univerziteta Virginia Tech smatra da Washington pokušava dodatno pritisnuti Teheran kako bi osigurao ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Prema njenoj procjeni, američka strategija sada ide dalje od uklanjanja neposrednih prijetnji pomorskom saobraćaju. Cilj je, kako navodi, oslabiti infrastrukturu koja Iranu omogućava brzo obnavljanje vojnih kapaciteta.
Mostovi, putevi i željezničke pruge zbog toga postaju važni ciljevi jer njihovo uništavanje može otežati transport projektila i dronova prema jugu zemlje, odakle bi mogli biti korišteni protiv američkih snaga i njihovih saveznika.
Bradoost upozorava da bi nastavak ugrožavanja pomorskog saobraćaja mogao dodatno proširiti sukob i izazvati nove vojne reakcije.
Hark bi mogao biti nova velika meta
Posebnu pažnju privlači otok Hark u Perzijskom zaljevu, gdje se nalazi ključna infrastruktura za iranski izvoz nafte. Američke snage do sada su izbjegavale napade na tamošnja energetska postrojenja, s obzirom na to da preko ovog područja prolazi najveći dio iranskog izvoza nafte.
Otok je udaljen oko 30 kilometara od iranske obale i povezan je s kopnom podmorskim naftovodom, što mu daje izuzetnu stratešku važnost.
Analitičar Ahmad Vahšiteh iz Centra za strateška istraživanja u Moskvi smatra da ostaje otvoreno pitanje da li bi SAD mogle pokušati vojno zauzeti Hark ili bi nastavkom napada nastojale poslati poruku da je južni dio Irana postao nefunkcionalan i da je energetska infrastruktura ozbiljno ugrožena.
Prema njegovoj procjeni, ukoliko Teheran ne pokaže spremnost na kompromis, Washington bi mogao dodatno pojačati pritisak na Hark i pokušati gotovo u potpunosti zaustaviti iranski izvoz nafte.
Takav potez, međutim, mogao bi imati ozbiljne posljedice i izvan Irana. Potpuni prekid izvoza iranske nafte mogao bi izazvati poremećaje na globalnom energetskom tržištu i dovesti do naglog rasta cijena, što bi se odrazilo i na američku ekonomiju.
To bi za administraciju Donalda Trumpa moglo predstavljati i politički problem, posebno uoči izbora za Kongres.
Američki napadi obustavljeni su tokom vikenda dok Oman pokušava posredovati između Washingtona i Teherana u vezi s plovidbom Hormuškim moreuzom. Istovremeno, cijena nafte približila se granici od 100 dolara po barelu.
Teheran prijeti odgovorom
Uprkos postignutoj izjavi o namjeri između SAD-a i Irana, tenzije između dvije zemlje nisu splasnule. Iranska vlast dodatno je zaoštrila retoriku nakon sahrane bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija, koji je, prema navodima iz teksta, poginuo u američko-izraelskom napadu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi sve češće govori o mogućnosti odmazde.
“Naše odbrambeno načelo je jasno: Oko za oko”, poručio je Araghchi na društvenoj mreži X.
Istovremeno je upozorio da će svaki novi napad na Iran, uključujući udare na infrastrukturu, izazvati “snažan i odlučan odgovor”.
Prema analizi Deutsche Wellea, Teheran bi mogao nastojati dodatno produbiti energetsku krizu kako bi posljedice sukoba osjetile i države koje nisu direktno uključene u rat. Suchav razvoj događaja mogao bi dodatno povećati pritisak na svjetsko tržište energenata i otvoriti novu fazu već ozbiljno eskaliranog sukoba.
