Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine uputilo je u proceduru nacrte izmjena zakona koji regulišu finansiranje javnog RTV sistema, a jedna od najznačajnijih novina odnosi se na mogućnost da se Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) ubuduće finansira i direktno iz budžeta institucija BiH.
Predloženim izmjenama Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH predviđeno je da BHRT, pored postojećih prihoda od RTV takse, marketinga i drugih izvora, može dobiti sredstva iz državnog budžeta radi pokrivanja finansijskog deficita.
Prema nacrtu zakona, budžetska sredstva koristila bi se za pokrivanje objektivno utvrđenog manjka prihoda u situacijama kada sredstva prikupljena od RTV takse, oglašavanja i drugih izvora nisu dovoljna za normalno funkcionisanje javnog servisa.
Predviđeno je da BHRT svake godine dostavlja finansijske planove i procjene prihoda Komisiji za finansije i budžet Parlamentarne skupštine BiH, koja bi utvrđivala iznos potrebnih budžetskih sredstava. Nakon toga bi Ministarstvo finansija i trezora BiH planirani iznos uključivalo kao posebnu budžetsku stavku.
Iako nacrt ne precizira kolika bi sredstva mogla biti izdvajana iz budžeta, poznato je da se BHRT već godinama suočava s ozbiljnim finansijskim poteškoćama. Dugovanja prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), višegodišnji gubici i blokade računa doveli su javni servis u izuzetno težak položaj, dok se ukupni finansijski problemi procjenjuju na desetine miliona konvertibilnih maraka.
Predlagači zakona navode da slični modeli finansiranja postoje u velikom broju država članica Evropske unije, gdje se javni medijski servisi djelimično finansiraju iz budžetskih sredstava kako bi se osigurala njihova stabilnost i nezavisnost.
Istovremeno su u proceduru upućene i izmjene koje se odnose na raspodjelu prihoda od marketinga. Prema novom prijedlogu, prihod od reklama više se ne bi slijevao na jedinstveni račun, već bi ostajao javnom servisu koji ga je ostvario.
Predložena je i nova raspodjela RTV takse prema kojoj bi BHRT-u pripadalo 50 posto ukupno prikupljenih sredstava, dok bi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizija Federacije BiH (RTV FBiH) dobivali po 25 posto.
Zagovornici ovih izmjena smatraju da bi takav model povećao tržišnu efikasnost i odgovornost svakog emitera za vlastito poslovanje, ali ostaje otvoreno pitanje da li će zakonski prijedlozi uopće proći potrebnu proceduru.
S obzirom na to da su opći izbori pred vratima, a do njihovog održavanja ostalo je svega nekoliko mjeseci, vremena za provođenje kompletnog zakonodavnog procesa gotovo da nema. Parlamentarna praksa iz prethodnih izbornih godina pokazuje da se u periodu godišnjih odmora i predizborne kampanje rad zakonodavnih institucija značajno usporava.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se već duže vrijeme u parlamentarnoj proceduri nalazi sličan prijedlog zakona koji također predviđa budžetsko finansiranje BHRT-a, ali nije dobio potrebnu političku podršku.
Zbog svega navedenog, iako predložene izmjene nude potencijalno rješenje za dugogodišnje finansijske probleme državnog javnog servisa, njihove šanse za usvajanje prije izbora trenutno se čine vrlo neizvjesnim. Time se nastavlja agonija BHRT-a i njegovih zaposlenih, koji godinama čekaju sistemsko rješenje za opstanak i stabilno funkcionisanje javnog servisa Bosne i Hercegovine.
