Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića o ustavnosti izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2. oktobra na dan izbora.
Ustavni sud BiH je konstatovao da su amandmani Christiana Schmidta na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH “u skladu sa Ustavom BiH” i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”.
Nurko Pobrić, ugledni profesor ustavnog prava, za etto.ba komentirao je koje su bile mogućnosti Ustavnog suda BiH po ovim pitanjima.
“Ustavni sud BiH ima opcije da odbije i jedan i drugi zahtjev. Druga mogućnost je da usvoji jedan ili drugi ili oba zahtjeva, ali da odloži njihovu primjenu za neko buduće vrijeme, onosno do narednih izbora. A treća opcija je da djelimično udovolji zahtjevima. To su tri mogućnosti koje ima Ustavni sud BiH”, rekao je Pobrić.
Zahtjevi Komšića i Džaferovića
Smatra da neće doći do poništenja odluke visokog predstavnika.
“Ukoliko Ustavni sud BiH i usvoji zahtjeve Komšića i Džaferovića te utvrde da nisu u skladu sa Ustavom BiH, onosno ti akti koji se osporavaju, onda je moguće odrediti da je dužna Federacija BiH, onosno Bosna i Hercegovina kada je u pitanju Izborni zakon, da uskali te odredbe najkasnije u nekom određenom roku. Ili će kazati da će se ta ustavna odluka primijenjivati od narednih izbora", rekao je Pobrić.
Ustavni sud BiH danas odlučuje o Zakonu o nepokretnoj imovini RS
Podsjećano, dva zahtjeva su podnesena u ovom predmetu kada je riječ o ocjeni ustavnosti te bi ovog puta trebala biti donesena konačna odluka.
Jedan zahtjev podnio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a drugi Šefik Džaferović koji je u vrijeme podnošenja bio član Predsjedništva BiH.
Ranije je Ustavni sud BiH razmatrao ove zahtjeve odlučivši donošenje privremene mjere zabrane primjene zakona do konačne odluke suda odbijanjem takvog zahtjeva obrazloženjem da Schmidtove odluke ne mogu proizvesti nenadoknadivu štetu.
Također, u januaru je održana plenarna sjednica, ali je na njoj odgođeno donošenje konačne odluke u predmetu ocjene ustavnosti Schmidtovih odluka.
Komšić tvrdi da je visoki predstavnik odlukama nakon što su građani BiH glasali na opštim izborima “izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila”.
“Doveo u zabludu sve glasače"
Visoki predstavnik je, kako navodi Komšić, izvršio je i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, tako što je “doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine”.
Džaferović je, s druge strane, apelacijom zatražio utvrđivanje nesaglasnosti odredbi osporavanih amandmana i Zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prije svega, u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konsekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti.
