Državni sud Bosne i Hercegovine odbacio je optužnicu kojom se A. K. teretio za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog objava na društvenim mrežama u kojima je čestitao rođendan Fikretu Abdiću, osobi osuđenoj za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Prema optužnici, A. K. je 29. septembra 2023. godine objavio fotografiju Abdića uz tekst: “Za mnoge si izdajnik, za mene si heroj. Mnogi ti svake godine kopaju grob, a ti nižeš već 84-u, živ i zdrav bio još dugo godina u inat dušmanima. Sretan rođendan mom načelniku i prvom predsjedniku Bosne, Fikretu Abdiću (Babi)! Ne ruši se gnijezdo lako dok je Babo živ!”
U novembru iste godine, prema optužnici, objavio je fotografiju s grbom Narodne odbrane Zapadne Bosne uz poruku “Živio Babo”, nadimak presuđenog ratnog zločinca.
Sudija za prethodno saslušanje zaključio je da opisane objave ne sadrže obilježja krivičnog djela. “Sam čin objavljivanja sadržaja, bez dodatnih elemenata koji bi ukazivali na nedvosmislenu pohvalu, afirmaciju ili glorifikaciju osuđenog lica, nije dovoljan da bi se ostvario zakonski opis djela”, navodi se u odluci Suda.
Sud je također uzeo u obzir da je društvena mreža dostupna ograničenom broju korisnika, da osumnjičeni ne uživa društveni, politički ili profesionalni status te da objave ne postižu stepen društvene opasnosti potreban za pravnu kvalifikaciju veličanja ratnog zločinca.
Fikret Abdić je 2005. osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Autonomnoj pokrajini Zapadne Bosne, a kaznu je služio u Hrvatskoj, nakon čega je 2012. pušten na slobodu. Ubrzo nakon toga izabran je za načelnika Velike Kladuše 2016. godine.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina uvedena je izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko. Prethodna istraživanja Detektora pokazala su da Tužilaštvo BiH često ne pokreće istrage kada se prijave odnose na privatne profile na društvenim mrežama, što stručnjaci kritikuju kao nedostatak prakse u procesuiranju ovakvih slučajeva.
Odluka Državnog suda ponovno je otvorila pitanje razlike između slobode izražavanja i javnog veličanja ratnih zločinaca, kao i izazova u primjeni zakona u digitalnom okruženju.
