Bosna i Hercegovina je u 2025. godini proizvela 14,4 terawat‑sata (TWh) električne energije, što je identično prošlogodišnjem nivou, iako je proizvodnja u termoelektranama i hidroelektranama pala.
Podaci Nezavisnog operatora sistema (NOS) i Agencije za statistiku BiH pokazuju da je stabilnost proizvodnje u velikoj mjeri rezultat priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora, poput solarnih i vjetroelektrana, čiju izgradnju financira privatni kapital, ističe ekspert za energetiku Edhem Bičakčić.
Fizički obim izvoza električne energije iz BiH u 2025. iznosio je 7,8 TWh, dok je uvoz bio 5,4 TWh, što predstavlja smanjenje od devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Financijski pokazatelji, međutim, ukazuju na snažnu promjenu: vrijednost izvoza porasla je 30 posto i dostigla 870 miliona KM, dok je vrijednost uvoza više nego udvostručena, iznoseći 630 miliona KM. Neto izvoz od 2,4 TWh fizički je ostao na prošlogodišnjem nivou, ali njegov finansijski efekat smanjen je za 33 posto na 240 miliona KM.
Pad proizvodnje termoelektrana za sedam posto Bičakčić pripisuje kroničnom nedostatku uglja i slaboj pogonskoj spremnosti pojedinih termoblokova, dok je proizvodnja hidroelektrana smanjena osam posto zbog loše hidrologije koja još uvijek traje. Nasuprot tome, proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prijenosnu mrežu iznosila je 1,2 TWh – dvostruko više nego 2024. godine, zahvaljujući novim priključenim kapacitetima.
Pored velikih izvora, manji obnovljivi izvori priključeni na distributivnu mrežu – uključujući male hidroelektrane, industrijske elektrane, solarne i vjetroelektrane te elektrane na biogoriva – proizveli su 1,1 TWh, što je povećanje od 47 posto. Bičakčić naglašava da je ovo rezultat intenzivnog investiranja u solarne elektrane, čija izgradnja nastavlja rasti i u 2026. godini.
Trenutno se megavat-sat električne energije na tržištu prodaje po cijeni od oko 100 eura, što ukazuje na važnost kombinacije domaće proizvodnje i strateškog uvoza u stabiliziranju tržišta. Analitičari ocjenjuju da BiH kroz povećanje kapaciteta obnovljivih izvora uspijeva ublažiti negativne efekte pada klasičnih elektrana, ali istovremeno ostaje ovisna o globalnim cijenama i efikasnosti termo i hidro sektora.
