Među ekonomskim korisnicima sukoba su države, prije svega Rusija i SAD, ali i banke, energetske kompanije i proizvođači oružja.
Svaki rat se može pretvoriti u priliku za povećanje profita. Ko ima koristi od sukoba u Iranu? Odgovor je dvostruk: nekoliko država i mnoge privatne kompanije.
Istraživački centar „Derasat“, koji podržava bahreinska vlada, pripremio je detaljnu analizu pet ekonomskih „pobjednika“ i pet „gubitnika“ sukoba. Izvještaj, objasnio je Abdullah Alabbassi, direktor Derasata, tokom seminara koji su organizovali ISPI i Doha Forum u Milanu, izračunava dodatne prihode i troškove nastale ratom. To je stalno ažurirani bilans stanja. Brojke govore same za sebe.
Iranski rat: Pobjednici i gubitnici
Rusija je predvodila listu dobitnika, s dodatnih 5,2 milijarde dolara dobiti. To je posljedica ublažavanja sankcija od strane administracije Donalda Trumpa i povećanja potražnje iz Indije za 50%.
Pad arapskih zaliha povećao je proizvodnju škriljnog plina u Sjedinjenim Američkim Državama, generirajući 4,5 milijardi dolara dodatnih prihoda. Isti trend, iako u manjem obimu, zabilježen je u Norveškoj sa 1,8 milijardi dolara i Kanadi sa 1,2 milijarde dolara.
Slučaj Indonezije je zanimljiv. Novi prihod, oko 800 miliona dolara, ne dolazi od nafte, već od uglja, koji se vratio kao veoma tražena sirovina, posebno u jugoistočnoj Aziji.
S druge strane, lista gubitnika ne donosi mnogo iznenađenja, ali brojke ostaju značajne. Kina se suočila s dodatnim troškovima od 16,8 milijardi dolara kako bi zamijenila 40-45% nafte i 13,9% čelika koje je uvozila iz Perzijskog zaljeva po višim cijenama.
Japan je pretrpio troškove od 7,7 milijardi dolara, dok je Indija pretrpjela 6,7 milijardi dolara, također pogođena nestašicom hemijskih gnojiva. Južna Koreja je potrošila 5,4 milijarde dolara kako bi osigurala naftu i helijum s alternativnih tržišta i po višim cijenama.
Na dnu liste je eurozona, koja je od početka rata potrošila dodatnih 4,2 milijarde dolara, uglavnom kako bi kompenzirala nedostatak isporuka plina iz Katara.
Međutim, nisu sve zaljevske monarhije na gubitku. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati traže alternativne rute do Hormuškog tjesnaca. Saudijska Arabija je maksimalno iskoristila kapacitet svog naftovoda Istok-Zapad, koji prevozi oko 7 miliona barela dnevno do luka na Crvenom moru.
Prema riječima Eleonore Ardemagni, stručnjakinje za Bliski istok i istraživačice u ISPI-ju, vanredna situacija "natjerala je Saudijsku Arabiju da nastavi dijalog s Hutima kako bi se garantirala sigurnost plovidbe u moreuzu Bab el-Mandeb i da sarađuje s Emiratima, uprkos rivalstvima između dvije zemlje".
Bilansi stanja preduzeća
Unutar nacionalnih bilansa stanja, profiti privatnih kompanija se također kreću, ne uvijek u istom smjeru.
Sektor koji je najviše profitirao je energetika. Istraga BBC-a pokazuje da u ovoj fazi najveće profite ostvaruju evropske multinacionalne kompanije.
Profit BP-a (British Petroleum) udvostručio se u prva tri mjeseca 2026. godine, dostigavši 3,2 milijarde dolara.
Shell i francuska kompanija TotalEnergies također su premašili očekivanja tokom prvog kvartala ove godine, ostvarivši profit od 6,92 milijarde dolara, odnosno 5,4 milijarde dolara.
Američki giganti ExxonMobil i Chevron nisu zabilježili značajan rast profita u odnosu na prošlu godinu, ali analitičari očekuju poboljšanje rezultata u narednim mjesecima.
U Italiji, ENI je prijavio operativni profit od 3,54 milijarde eura i povećanje proizvodnje od 9%.
Kompanije koje se bave obnovljivim izvorima energije također su u porastu, ne samo u Kini, već i u Evropi, kao što su danske Vestas i Orsted u sektoru energije vjetra ili britanska Octopus Energy u sektoru solarnih panela.
Banke i odbrambena industrija
Fluktuacije na finansijskim tržištima podstakle su intenzivno trgovanje akcijama i finansijskim instrumentima, što je povećalo profite banaka, posebno šest najvećih američkih banaka: JP Morgan, Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo.
Ovih šest finansijskih institucija zajedno je ostvarilo 47,7 milijardi dolara profita.
Treći stub ovog "zlatnog trougla" je odbrambena industrija. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, rat u Iranu dodatno je povećao globalnu potražnju za sistemima protivvazdušne odbrane - od raketa do dronova.
Tri američka giganta u sektoru, Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman, objavili su da su osigurali rekordne narudžbe u prvom kvartalu godine.
Britanska kompanija BAE Systems također očekuje "snažan rast prihoda i profita".
U Italiji, Leonardo je završio prvi kvartal 2026. godine sa povećanjem prihoda od 6,9% i operativnom dobiti od 33,2%. Narudžbe su dostigle 9 milijardi eura, ili 31% više u poređenju sa istim periodom 2025. godine.
