Dr. Nina Ađanin istražuje najudaljenije dijelove svijeta, otkrivajući posljedice klimatskih promjena
Dr. Nina Ađanin je nedavno imenovana 2024. za članicu prestižnog The Explorers Cluba, organizacije koja kroz istoriju okuplja najpoznatije istraživače, osobe koje su pomjerile mnoge granice, od prvog čovjeka na Mjesecu, prvih koji su stali na vrh Everesta pa do onih koji su zaronili u najdublje vode naše planete. Sadašnji i istorijski članovi kluba su astronauti Buzz Aldrin i Neil Armstrong, James Cameron, Jeff Bezos, predsjednik Roosevelt i avijatičar Charles Lindbergh. Nina Ađanin je po majci porijeklom sa Grmeča, kojeg se rado sjeća kao dijela djetinjstva.
RODNI PREDZNAK
Ađanin istražuje najudaljenije dijelove svijeta, otkrivajući posljedice klimatskih promjena. Počela je karijeru kao naučnica iz oblasti društvenih nauka, a sada se bavi statistikom u istraživanjima i utjecajem klimatskih promjena. Radi kao profesorica pri Northwest Missouri State University, gdje predaje Analizu podataka. Upisala je i treći master-studij iz geoinformacijskih sistema.
Nina se ranije penjala na neke od najviših planina širom svijeta, od Afrike, Južne Amerike, Evrope, Sjeverne i Južne Amerike. Sama je preplovila Atlantik od Gibraltara do Kariba. Zanimljivo je i Ninino istraživanje autohtonih naroda, poput žena u Boliviji te utjecaja globalnog zagrijavanja na ove zajednice. Klimatske promjene imaju i rodni predznak, često posljedice pogađaju ponešto više žene, naročito u tradicionalnim, autohtonim zajednicama.
Kaže kako je Bolivija ostavila ogroman utisak na nju, te da je htjela istražiti kako klimatske promjene utječu na autohtone zajednice, posebno žene.
- Interesantno je da su one jako ponosne na to ko su i sa ponosom nose tradicionalne haljine čak i u hladne visoke predele Bolivije, gde su planine i preko 6.000 m nadmorske visine. Ono što me je jako iznenadilo u razgovoru sa njima jeste da su one dosta preuzele na sebe ne samo održavanje porodice već i donose novac, radeći kao vodiči po opasnim planinama. Klimatske promene utiču veoma na njih, jer mnogi narodi će morati da promene lokaciju bivanja gde su generacijama živeli, manje snega na planinama znači i manje vode u nižim predelima.
Jedna od Cholita iz plemena Aymara mi je ispričala kako je nekad bilo puno vode, pokazujući mi prstom na jedno poveće selo, ali sad niko ne živi tu, jer vode je sve manje, a i kontaminirana je od okolnih rudnika, pa ne mogu ni stoku tu da napajaju. Deo mog istraživanja je bio i ispitivanje motiva kod ovih hrabrih žena i davanje “glasa” planinama i glečerima pred javnosti koji gube bitku protiv globalnog otopljavanja.
- Verovanje u Pacha Mama je veliki motivator, kao i tradicija života u visokim planinama. Pacha Mama bi bilo nešto kao Majka Priroda božanstvo i kod žena Aymara i Quchua itekako ima posebno značenje, objasnila je Ađanin.
Ađanin je učestvovala i u ekspediciji Climate Sentinel 2021. godine od marta do maja koja je pokušala poboljšati naše razumijevanje zašto se Arktik tako brzo zagrijava. Ta ekspedicija se spremala preko 3 godine. Tim je istraživao taloženje crnog ugljika na snijegu.
CRNI UGLJIK
Crni ugljik sastoji se od finih i ultrafinih čestica koje se emitiraju svaki put kada sagorijevamo fosilna goriva. Te male čestice mogu putovati na velike udaljenosti, ponekad i hiljade kilometara.
A kroz vjetrove i snježne padavine mogu se taložiti na snijegu i ledu, što potamni te bijele površine i katalizira njihovo topljenje. Istraživačka ekspedicija je imala za cilj da skupi uzorke crnog ugljika, a to je jedino bilo moguće ako se ne koriste motorizovana vozila, jer bi se čestice ispušnih gasova slegle na snijeg koji skupljaju i ne bismo dobili dobru sliku stanja Arktika.
- Tako da smo odlučili da to izvedemo na stari tradicionalni način, na skijama, i da vučemo svu opremu sa sobom i skupljamo. U isto vreme smo radili merenje debljine sloja snega da bi se jedan NASA satelit mogao kalibrisati. Imali smo preko 100 i nešto uzoraka snega sa trase od 400 kilometara. Ekspediciju su činile četiri žene i ja sam bila jedna od njih. Jedan od razloga zašto samo žene, nekako se tako poklopilo, jer smo i privatno svi dobri prijatelji i odranije smo radile na nekim drugim projektima.
- Na takvim istraživačkim ekspedicijama zaista morate dobro da poznajete jedni druge. Ekspedicija je bila uspešna, skupili smo dobar broj uzoraka, a isto tako važno je napomenuti da smo motivisale mnogo devojčica da razmišljaju i počinju se baviti naukom u raznim poljima i da nema muškog ili ženskog naučnog polja. I da su ekstremni uslovi jednako zahtevni za svakoga, tu nema razlike u polu i boji kože. Tu smo svi jednaki i zavisimo jedni od drugih, kazala je dr. Ađanin.
