Bosna i Hercegovina je proteklih 25 godina prolazila kroz niz značajnih faza na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, od pokretanja procesa stabilizacije i pridruživanja 1999. godine do odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora. Iako formalni koraci pokazuju napredak, stručnjaci ističu da su suštinske reforme, vladavina prava i funkcionalne pregovaračke strukture i dalje ključni izazovi.
Proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine započeo je 1999. godine uključivanjem u Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP), kada je EU regionu Zapadnog Balkana ponudila jasnu perspektivu članstva, uz ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena i Madrida. Paralelno je uspostavljen i Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu, s ciljem jačanja regionalne saradnje i približavanja euroatlantskim integracijama.
U 2000. godini usvojena je Mapa puta sa 18 ključnih uvjeta koje je BiH trebala ispuniti za izradu Studije izvodljivosti, dok su istovremeno uvedene autonomne trgovinske mjere koje su bh. proizvodima olakšale pristup EU tržištu. Godine 2003. BiH je dobila Upitnik sa 346 pitanja o ekonomskom i političkom uređenju, što je označilo početak izrade Studije izvodljivosti. Na Solunskom samitu iste godine potvrđena je evropska perspektiva zapadnog Balkana, dok je Evropska komisija kasnije identifikovala 16 prioritetnih reformskih oblasti.
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) započeti su 2005. u Sarajevu, a Sporazum je parafiran 2007. godine. Sljedećih godina BiH je potpisivala sporazume o finansijskoj podršci kroz Instrumente pretpristupne pomoći (IPA i IPA II), liberalizaciji viznog režima i uspostavi Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Ukidanje viza za građane BiH 2010. godine označilo je značajan korak u približavanju EU.
U narednim godinama uspostavljeni su strukturirani dijalog o pravosuđu i Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja, dok je Berlinski proces 2014. dodatno ojačao regionalnu saradnju i infrastrukturnu povezanost. Formalno, BiH je ušla u ugovorni odnos s EU stupanjem na snagu SSP-a 2015. godine, a ključni iskorak ostvarila je 2016. podnošenjem Zahtjeva za članstvo. Nakon što je Evropska komisija 2019. godine dala mišljenje o zahtjevu, BiH je 2022. dobila status kandidata, a 21. marta 2024. Evropsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora.
Stručnjaci ističu da su formalni uspjesi rezultat i vanjskog pritiska EU i međunarodne zajednice. Elmir Sadiković, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, podsjeća da je napredak BiH često bio proporcionalan pritisku EU i da liberalizacija kriterija članstva ne donosi stvarnu korist ukoliko ne postoje funkcionalne institucije i vladavina prava. On posebno ukazuje na blokade političkih stranaka poput SNSD-a, koje otežavaju provođenje reformi.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Zdenko Ćosić naglašava da su unutrašnji zakonski koraci, uključujući usvajanje zakona o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača, od presudnog značaja za početak pregovora. On smatra da, iako postoje političke podjele, moguće je postići pomake uz konsenzus i fokus na vladavinu prava i ljudska prava.
Transparency International BiH kontinuirano upozorava da su oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i reforme javne uprave ključne za evropski put. Edo Kanlić ističe da nesistematski pristup zakonodavstvu, političke manipulacije i nefunkcionalne pregovaračke strukture usporavaju proces. On upozorava da imenovanje glavnog pregovarača nije dovoljno bez efikasnog koordinacionog mehanizma i da EU u svakom trenutku može ponovno otvoriti poglavlja ako dođe do nazadovanja.
Iako predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto najavljuje mogućnost formalnog otvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, konačna potvrda iz Brisela još uvijek se očekuje. Ključni zadaci ostaju donošenje relevantnih zakona i uspostava funkcionalnog pregovaračkog mehanizma, što će biti presudno za dalji napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
