U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH danas je zavladala potpuna konfuzija i politička napetost povodom rasprave o Prijedlogu zakona o gasovodu „Južna interkonekcija“. Sjednica koja je formalno počela u ranijim poslijepodnevnim satima ubrzo je prekinuta pauzom koja je trajala više od dva sata, a razlog čekanja još uvijek nije potpuno jasan, što izaziva zabrinutost i špekulacije među zastupnicima i javnošću.
Prema informacijama iz kuloara, zastupnici čekaju na Vladin amandman koji bi trebao mijenjati ključne odredbe zakona, ali detalji o njegovom sadržaju nisu javno dostupni. Pauza je, kako je potvrdio zastupnik Damir Mašić (SDP), produžena do kasnijeg popodnevnog termina, a očekuje se da sjednica bude nastavljena tek oko 17:30 sati.
Političke struje u Parlamentu podijeljene su oko uloge američkog investitora AAFS Infrastructure and Energy i nadležnosti domaće kompanije „BH Gas“. Suština zakonskih izmjena predviđa uvođenje američkog partnera, što bi imalo za posljedicu smanjenje ili potpuno uklanjanje uloge „BH Gasa“ u upravljanju projektom.
Neki zastupnici vide ovo kao strateški potez za osiguranje geopolitičke i energetske sigurnosti države. Dragan Mioković (Naša stranka) upozorava da bez jasne parlamentarne kontrole postoji rizik od promjene investitora mimo volje zakonodavne vlasti. S druge strane, Irfan Durić (NES-PDA) ističe da projekt predstavlja jednu od najvećih poslijeratnih infrastrukturnih investicija, dok Amra Junuzović Kaljić (NiP) smatra da zakon osigurava diversifikaciju izvora energenata i smanjuje zavisnost od jednog dobavljača.
Resorni ministar Vedran Lakić branio je zakon tvrdeći da predviđa širenje gasovodnog sistema prema Gornjem i Donjem Vakufu, Grudama, Čapljini i novim pravcima do Tuzle. Admir Čavalić (SBiH) posebno je naglasio važnost uključivanja Tuzle u projekt, izražavajući zabrinutost zbog moguće političke opstrukcije od strane entitetskih lidera.
I dok politički akteri razmjenjuju argumente, nevladin sektor upozorava na moguće zloupotrebe. Nina Kreševljaković iz Aarhus centra ističe da zakon krši ustavne odredbe i otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru, čije reference, prema njenim riječima, nisu ekonomske nego isključivo političke. Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka dodatno upozorava da Vlada FBiH nikada nije prezentirala precizan izračun troškova za građane.
Ako zakon bude usvojen u Zastupničkom domu, Dom naroda Federacije BiH raspravljat će o njemu tek za sedam dana. Do tada, politička napetost, neizvjesnost oko Vladinog amandmana i kritike nevladinog sektora dodatno kompliciraju ionako osjetljivo pitanje energetske sigurnosti u Federaciji BiH.
Ova situacija pokazuje duboke podjele unutar Parlamenta, ali i između političkih i stručnih krugova, te postavlja ozbiljna pitanja o transparentnosti i odgovornosti u donošenju strateških odluka od nacionalnog značaja.
