Dok kijevski lider leti na Floridu, prepreke i dalje postoje, posebno oko sudbine najveće evropske nuklearne elektrane i njenih granica...
"Mir, ako to dovoljno često govoriš, možda će se i ostvariti." To je bila jedna od omiljenih fraza Maria Rigonija Sterna.
Od tog povratka kući iz Rusije kroz led i blato, o kojem priča "Narednik u snijegu", brzo prođe 82 godine, gledajući lica Denisa i Dmitrija, dvojice ukrajinskih vojnika koji su ostali stacionirani u Kostantinovki 140 dana zaredom, a koje su snimili ukrajinski mediji kako su ih njihove porodice zvale, moglo bi se pomisliti da je, uprkos napretku i nauci, mir i dalje utopija.
Za pesimiste, godina koja završava je najgora za Ukrajinu od početka ruske invazije 2022. godine, a 2026. bi mogla biti još gora. Ali u evropskim diplomatskim krugovima, iako je zabrinutost i dalje velika, neki govore o značajnom diplomatskom napretku.
Od leda logorske vatre do vrućine Floride. Dok čekamo novi susret licem u lice između Zelenskog i Trumpa sutra u Mar-a-Lagu, još uvijek postoji mnogo neriješenih pitanja.
Na Badnje veče, ukrajinski predsjednik je predstavio novi nacrt plana. Od 20 tačaka, najkritičnije su tačke 12 i 14. Jedno od najsloženijih pitanja tiče se nuklearne elektrane Zaporižje, najvećeg nuklearnog objekta u Evropi.
Smještena u okupiranom gradu Enerhodar, elektrana je proizvodila oko 20% ukrajinske električne energije prije nego što ju je Rusija okupirala. Bijela kuća bi željela elektranu kojom bi upravljale Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija, sa zajedničkim ekonomskim koristima. Međutim, Kijev se boji da bi trostrano upravljanje legitimiziralo rusku okupaciju.
U međuvremenu, Moskva vrši pritisak da isključi svog ukrajinskog kolegu. Štaviše, prije nego što se pusti u rad, elektrana se prvo mora osigurati kroz radove na održavanju koji mogu biti dugotrajni i skupi.
I nije jasno koja stranka bi trebala biti odgovorna za ovo.
Odredba 14 ukrajinskog plana bavi se onim što je Zelenski opisao kao najteže pitanje: budućnost teritorija u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti. Zadani stav Kijeva, koji Zelenski naziva "Opcijom A", je zamrzavanje fronta.
S druge strane, Moskva zahtijeva da Ukrajina povuče trupe iz područja Donjecke oblasti koje ruske snage nisu uspjele zauzeti. Američki pregovarači razmatraju stvaranje demilitarizovanih zona ili slobodnih ekonomskih zona, formata za koje vjeruju da bi mogli zadovoljiti obje strane.
Ali Kijev upozorava da će svaka odluka o granicama zahtijevati odobrenje parlamenta ili čak referendum. Radna grupa će odrediti preraspoređivanje trupa i parametre za svaku posebnu ekonomsku zonu, ali Kijev napredak uslovljava povlačenjem Rusije iz okupiranih područja.
Zelenski je spomenuo Enerhodare kao mogući eksperiment sa slobodnom, demilitariziranom zonom stavljenom pod ukrajinsku upravu nakon ruskog povlačenja. Plan također predviđa da se, da bi sporazum stupio na snagu, preraspoređivanje snaga prvo mora izvršiti u Dnjepropetrovskoj, Mikolajivskoj, Sumskoj i Harkovskoj oblasti.
Zelenski je također naglasio da referendumi ostaju posljednja opcija. Prema ruskom listu Kommersant, Putin je izrazio spremnost da oslobodi male dijelove teritorije koje su ruske snage okupirale u Harkovskoj i Zaporiškoj oblasti.
Kijev, s druge strane, bio bi spreman povući svoje "teške snage" iz područja Donbasa koje još uvijek kontrolira kako bi stvorio "slobodnu ekonomsku zonu" u regiji ako bi Moskva učinila isto. Ali u srijedu navečer, tokom sastanka iza zatvorenih vrata s poslovnom elitom, Putin je ponovio svoj zahtjev da Ukrajina napusti cijeli Donjeck. Ove riječi vraćaju sve na početak. Garancija sigurnosti
Sudbina teritorija je za Kijev dvostruko povezana sa sigurnosnim garancijama. Prema Zelenskijevom planu, Sjedinjene Američke Države, NATO i evropske države članice bi pružile Ukrajini vojnu pomoć ekvivalentnu Članu 5 u slučaju novog ruskog napada.
Dakle, Ukrajina ne bi morala formalno odustati od članstva niti mijenjati svoj ustav. Moskva je, sa svoje strane, najavila spremnost da potpiše sporazum o međusobnom nenapadanju sa zemljama NATO-a.
Ali za glasnogovornicu Ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu, "to bi trebao biti punopravni međunarodni pravni akt".
A izjave ukrajinskog predsjednika na Badnje veče, u kojima se nadao Putinovoj smrti (iako bez spominjanja njegovog imena), izazivaju "sumnje u njegovu sposobnost da donese odgovarajuće odluke za mirno rješavanje sukoba".
Drugim riječima, mir će ipak morati pričekati.
