Kompanija Glovo jučer je objavila da će do 10. augusta 2026. godine ugasiti poslovanje u Bosni i Hercegovini, čime će biti okončano petogodišnje prisustvo jednog od najpoznatijih svjetskih servisa za dostavu hrane na domaćem tržištu.
U oproštajnom saopštenju iz kompanije su poručili da žele "pružiti apsolutno uvjerenje svim uključenim stranama da će ispuniti sve svoje finansijske i zakonske obaveze". Međutim, dostupni podaci pokazuju da te obaveze nisu nimalo beznačajne.
Prema finansijskim izvještajima, dugoročne finansijske obaveze Glova u Bosni i Hercegovini iznose više od 12 miliona KM, dok kratkoročne obaveze dostižu čak 84 miliona KM. Ukupno, riječ je o iznosu većem od 96 miliona konvertibilnih maraka.
Od kratkoročnih obaveza, 9,3 miliona KM odnosi se na obaveze prema dobavljačima i druge ugovorne obaveze. Posebnu pažnju privlači stavka "ostale obaveze", koja iznosi čak 73,9 miliona KM i predstavlja najveći pojedinačni iznos u strukturi dugovanja.
No, finansijski dugovi mogli bi biti samo dio problema s kojima se kompanija suočava pri izlasku s bh. tržišta.
Prema informacijama do kojih smo došli, Glovo u Federaciji Bosne i Hercegovine duguje značajan iznos po osnovu poreznih obaveza. Istovremeno, naši izvori tvrde da su inspekcijski nadzori utvrdili veliki broj osoba koje su radile bez prijavljenog radnog odnosa.
Iz Porezne uprave Federacije BiH potvrdili su da su vršili inspekcijske kontrole kod ovog poreznog obveznika, ali su odbili iznositi detalje o rezultatima nadzora.
"Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine provodila je inspekcijske nadzore kod konkretnog poreznog obveznika. Međutim, podatke u vezi s rezultatima nadzora ili odgovorima na pitanja koja se odnose na poreznog obveznika ne možemo dostaviti, jer se tražene informacije, u skladu s članom 3. stav (4) Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, smatraju poreznom tajnom te se ne mogu javno objavljivati bez prethodne saglasnosti poreznog obveznika", navodi se u odgovoru PU FBiH.
Prema našim saznanjima, cijeli slučaj trebao bi preuzeti federalni POSKOK, a konkretni potezi i eventualni pravni epilog očekuju se u narednom periodu.
Pitanja se otvaraju i kada je riječ o načinu poslovanja kompanije tokom prethodnih godina.
Iako je Glovo od dolaska u Bosnu i Hercegovinu bilježio kontinuiran rast prihoda, taj rast nije pratio i profitabilno poslovanje. Prihodi kompanije porasli su sa 1,15 miliona KM u 2021. godini na 10,92 miliona KM prošle godine. Istovremeno, kompanija je svake godine poslovala s gubitkom.
Gubitak je sa 1,97 miliona KM u 2021. godini povećan na 3,15 miliona KM u prošloj godini, što znači da su akumulirani gubici u posljednjih pet godina dostigli približno 15 miliona KM.
Posebnu pažnju finansijskih stručnjaka mogla bi privući i stavka "troškovi primljenih usluga", koja je prošle godine iznosila 9,6 miliona KM.
Upućeni sagovornici ističu da upravo ova kategorija često izaziva dodatna pitanja kod kompanija koje posluju kao dio međunarodnih grupacija, posebno kada je riječ o transfernim cijenama i uslugama koje domaća društva plaćaju povezanim subjektima u inostranstvu. Takve transakcije same po sebi nisu nezakonite, ali podliježu posebnoj kontroli poreznih organa kako bi se utvrdilo jesu li provedene pod tržišnim uslovima i u skladu sa zakonom.
Zanimljiv je i podatak o broju zaposlenih. Prema dostupnim izvještajima, Glovo je tokom 2024. godine imao samo jednog zaposlenog radnika. Tokom prošle godine broj formalno zaposlenih povećan je na 22.
Istovremeno, platforma je nastavila poslovati oslanjajući se na široku mrežu dostavljača koji su godinama činili okosnicu njenog poslovnog modela u Bosni i Hercegovini.
Odlazak Glova tako otvara mnogo više pitanja od samog povlačenja jedne kompanije s tržišta. Da li će svi dugovi biti izmireni, koliki su stvarni porezni dugovi, jesu li postojale nepravilnosti u angažovanju radnika i hoće li institucije utvrditi eventualnu odgovornost, pitanja su na koja će odgovore morati dati nadležni organi u mjesecima koji dolaze.
Do tada, slučaj Glovo ostaje jedna od najvećih poslovnih afera u sektoru digitalnih platformi u Bosni i Hercegovini.
