Održavanje stambenih zgrada u Sarajevu već godinama predstavlja ozbiljan komunalni i organizacioni izazov. Posebno stariji objekti suočavaju se s dotrajalim instalacijama, oštećenim fasadama, neispravnim liftovima i zapuštenim zajedničkim prostorijama. Iako mnogi stanari redovno izdvajaju sredstva za održavanje, rezultati su često spori ili gotovo neprimjetni.
Hitne intervencije i dugoročni zahvati
Česta je pojava da se hitne intervencije odgađaju, dok se veći zahvati, poput sanacije krova ili fasade, planiraju godinama bez realizacije. Higijena u zajedničkim prostorima u mnogim zgradama ostaje na niskom nivou, dok problemi postaju vidljivi tek kada se situacija pogorša do sigurnosnog rizika.
Slaba komunikacija i finansijski izazovi
Naplata zajedničkih troškova dodatno otežava održavanje zgrada. Neplaćanje od strane pojedinih stanara usporava radove i otežava planiranje budžeta. Slaba komunikacija s upraviteljima, nejasni finansijski izvještaji i nedostatak transparentnosti u trošenju sredstava dodatno frustriraju vlasnike stanova. S druge strane, upravitelji ističu ograničenja zakonskih okvira i potrebu za saglasnošću većine stanara prije pokretanja većih radova.
Kvalitet rada upravitelja
Stanari često ukazuju da se rad pojedinih upravitelja svodi na administrativno vođenje evidencije, bez stvarnog nadzora nad stanjem objekata. Redovne kontrole, preventivno održavanje i pravovremeno informisanje o planiranim radovima i troškovima često izostaju. U slučaju loše izvedenih radova, reklamacije se sporo rješavaju, a izvođači rijetko snose odgovornost.
Poslovni aspekt upravljanja zgradama
Održavanje velikog broja stambenih objekata postalo je i značajan poslovni interes. Naknade koje stanari plaćaju predstavljaju stabilan prihod, zbog čega konkurencija među upraviteljima raste. U borbi za nove zgrade, pojedine firme ulažu više energije u privlačenje novih klijenata nego u kvalitetno održavanje postojećih objekata. Obećanja o nižim cijenama i brzim intervencijama često se ne ispunjavaju u potpunosti, što dodatno ugrožava stanje objekata.
Potreba za zakonskim izmjenama i kontrolom
Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo već duže vrijeme pokreću inicijative za izmjene Zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrada s ciljem strožeg nadzora rada upravitelja. Prijedlozi uključuju jače regulisanje odgovornosti upravitelja i etažnih vlasnika, transparentnije trošenje sredstava, redovne izvještaje i javno dostupne informacije o radu upravitelja.
Posebno pitanje ostaje i odnos upravitelja s institucijama, naročito u projektima sanacije, subvencijama i hitnim intervencijama finansiranim iz javnih sredstava. Često stanari ne dobijaju pravovremene informacije ili se one dostavljaju tek nakon donošenja odluka, što dodatno smanjuje kontrolu i odgovornost.
Dugoročni problemi i rješenja
Stručnjaci upozoravaju da, bez sistemskog rješenja, problemi u održavanju stambenih objekata u Sarajevu ostaju hronični. Efikasniji nadzor, jasniji kriteriji za dodjelu i oduzimanje objekata upraviteljima, te veće uključivanje stanara u odlučivanje ključni su za poboljšanje stanja.
U suprotnom, teret neuređenog sistema i dalje će snositi stanari, dok stanje zgrada, higijena i sigurnost objekata nastavljaju propadati.
