Onkološki pacijenti primorani sami plaćati lijekove, ZZO FBiH najavio refundaciju troškova

Već duži vremenski period na području Federacije BiH prisutna je nestašica lijekova, tačnije citostatika za liječenje osoba oboljelih od karcinoma, što predstavlja gorući problem za pacijente koji su primorani sami kupovati neophodnu terapiju, koja je izuzetno skupa. Iako se često spominje da je nedovoljno sredstava za nabavku citostatika, to nije jedini razlog nestašice. Zbog zakonske procedure nabavka lijekova je izuzetno složena, a procedure traju izuzetno dugo i bez obzira koji novca ima za lijek, to ne garantuje da će on biti i nabavljen.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH je još 20. februara obavijestio javnost da je pet vrsta citostatika nedostupno na tržištu BiH, te da će Zavod do normalizacije opskrbe vršiti refundiranje troškova nabave lijekova: Lenalidomid Teva od 10 mg/1, Kalcijev folinat Pliva od 10 mg/ml, Sorafenib Teva, Carboplasin te Oktreotid Teva od 20 mg/1 bočicu.

Prilikom nabavke lijekova, uključujući citostatike, obavezno je provesti postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i zaključiti ugovore o nabavci i isporuci lijekova s ugovornim dobavljačima koji imaju odobrenje Agencije za promet lijekova i koji su ugovorom vezani, između ostalog, na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH za portal etto.ba objasnili su da sama procedura nabavke lijekova i medicinskih sredstava kroz postupke javnih nabavki koje provode, kao i problemi u samom izvršenju već zaključenih Ugovora veoma usložnjava i otežava blagovremenost, odnosno kontinuiranost snadbjevanja istim.

„Dešavaju se problemi u isporuci prema traženim uslovima u ugovoru ( prestanaka proizvodnje lijeka, nezainteresovanost dobavljača i proizvođača zbog malih količina-malo tržište, povlačenje proizvođača sa tržišta BiH, pri čemu određeni lijekovi gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka, zastoji u isporuci, nemogućnost pribavljanja potrebnih dozvola za uvoz, nedostajanje nalaza o kontroli kvaliteta prve ( traje 15-20 dana) i svake serije koje su obavezni obezbijediti proizvođač i dobavljač, te neblagovremene aktivnosti veledrogerija na procedurama uvoza i kašnjenje u predaji uzoraka za kontrolu kvaliteta na koje Zavod nema direktnog uticaja“ tvrde iz ove institucije.

Pojašnjavajući nezainteresovanost dobavljača i proizvođača zbog malih količina-malog tržišta, iz Zavoda napominju da problem deficitarnosti uzrokuje činjenica da se određeni lijekovi uvoze iz EU, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH suviše malo da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima.

„ Veoma čest je slučaj da se pojedini proizvođači povuku sa tržišta BiH pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je i otežana njegova nabavka. Pored toga posebno ističemo da jedan dio lijekova nije registrovan u BiH, što dodatno usložnjava proceduru za nabavku istih i pribavljanja potrebnih odobrenja za nabavku putem interventnog uvoza u skladu sa odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, što ne isključuje i obavezu provođenja javnih nabavki“ kazali su za portal etto.ba iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH.

U pisanom odgovoru su napomenuli da osigurana lica koja imaju saglasnost za liječenje lijekovima koji se finansiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti, u slučaju deficitarnosti lijekova, koji im se trebaju ordinirati, iste mogu nabaviti vlastitim sredstvima, a Zavod će im za utrošena sredstva refundirati troškove, što redovno i čini.

„ Dakle, Zavod će refundirati troškove nabavke lijekova koji se nalaze u Odluci o listi lijekova i koji nisu na raspolaganju u zdravstvenoj ustanovi ( kliničkoj/bolničkoj apoteci). Navedeni lijekovi će se refundirati ako ih u određenom vremenskom periodu, kada su bili neophodni radi započinjanja ili u toku terapije, nije bilo na raspolaganju u kliničkoj apoteci zbog zastoja u isporuci iz objektivnih razloga ili nestašice lijekova uz uslov da se uz podneseni zahtjev za refundaciju podnese propisana dokumentacija“, najavili su iz ZZO FBiH.

Istakli su i da deficitarnost pojedinih lijekova nije specifična samo za lijekove koji se koriste na teret Fonda solidarnosti, nego je prisutna na svim nivoima nabavke lijekova, uključujući primarni, sekundarni i tercijarni nivo.

„Želimo ukazati da su povremeno deficitarni i lijekovi sa esencijalne liste lijekova, zatim lijekovi i medicinska sredstva u Opštim, Kantonalnim bolnicama, Kliničkim centrima i Domovima zdravlja koji se finansiraju sredstvima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, a po osnovu liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti iz obaveznog zdravstvenog osiguranja“ potvrdili su u Zavodu naglašavajući da je snadbjevanje zdravstvenih ustanova u Federaciji izuzetno složen i dinamičan proces.

Dodali su da u potpunosti razumiju probleme nestašice lijekova sa kojima se suočavaju pacijenti i ljekari na bolničkim odjelima, posebno jer se radi o teškim oboljenjima, te su maksmimalno posvećeni da u saradnji sa svim nadležnim institucijama od kojih zavisi kontinuirana i blagovremena nabavka lijekova poduzmu sve kako bi se ovi problemi otklonili u što kraćem vremenskom roku i sa što manjim posljedicama.

Iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na nedostaak citostatika upozorili su još 22.februara i najavili da će zbog novonastalog problema situacija biti još lošija u narednom periodu.

KCUS je saopćio da nedostatak citostatika traje relativno dugo, te da ih može nabavljati isključivo Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Poručili su da "prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata".

Naveli su da već duži vremenski period Zavod ne isporučuje neophodne citostatike, čime ljekare onemogućava u liječenju onkoloških pacijenata.

Enida Glušac, iz Udruženja "Renesansa", koje okuplja oboljele i liječene žene od karcinoma dojke, izjavila je za portal etto.ba da se članice Udruženja često suočavaju sa problemom nedostatka lijekova koji su im potrebni i da problem nedostataka citostatika za metastatski karcinom traje već duže vrijeme.

"Prije nekoliko dana sam poslala dopis Kliničkom centru da nam dostave broj pacijenata koji su na listi čekanja i broj pacijenata koji trebaju primiti ove deficitarne citostatike.Nemamo tačne brojke jer nisu sve oboljele žene članice našeg Udruženja.Činjenica je da mi svakim danom imamo sve više članica Udruženja ", kaže Glušac.

Istakla je da za terapiju žene oboljele od karcinoma dojke moraju izvojiti 6.500 KM mjesečno, što je ogromna cifra.

„Već duže vrijeme nema lijeka Ribocikliba i lijeka Fulvestranta. Dva lijeka se daju u kombinaciji. Jedan je Ribociklib i košta 5.500 KM, a drugi je Fulvestrant i njegova cijena je 950 KM. Postavlja se pitanje ko to od naših sugrađana ima svaki mjesec 6.500 KM da izdvoji za liječenje? U zadnje vrijeme nema ni lijeka Kalcijev folinat koji se koristi za metastatski karcinom probavnog sistema. Što se tiče karcinoma dojke tu su već formirane liste čekanja. Žene su mjesecima na listama čekanja, neke su i po godinu dana na listi čekanja i čekaju da im se odobri lijek. Osnovni problem je nedostatak sredstava u Fondu solidarnosti, odnosno problem je što Vlada ne uplaćuje onaj dio sredstava koji bi trebala da uplati. Prema revizorskom izvještaju za prošlu godinu uplatili su samo 20 posto od ukupune sume koja je bila predviđena za tu namjenu“ rekla je Glušac.