SAD i Izrael su pokušali staviti veliki broj iranske municije, uključujući i njegove lansere raketa, van upotrebe bombardovanjem ulaza u podzemne objekte, otkrila je istraga CNN-a.
CNN je pregledao satelitske snimke 32 iranske raketne baze, od kojih je većina ukopana unutar planina, i utvrdio da su sve bile pogođene vazdušnim napadima, obično ciljanim na ulaze u tunele, površinske zgrade ili raskrsnice puteva. Najmanje 77 posto od 107 ulaza u tunele koje je CNN analizirao bilo je bombardovano.
Satelitski snimci su takođe zabilježili najmanje 15 uništenih raketnih lansera u bazama.
Brza vazdušna kampanja SAD-a i Izraela nastoji onesposobiti podzemne gradove, gdje je Iran planirao na sigurnom ponovo puniti raketne lansere prije nego što ih izveze da pucaju na američke položaje i saveznike na Bliskom istoku, kažu stručnjaci.
SAD-u i Izraelu nedostaje arsenal da "potpuno uruše ove objekte, a to je upravo razlog zašto su izgrađeni u planinama“, rekao je Ankit Panda, stručnjak za sigurnost u Carnegie zadužbini za međunarodni mir.
"Sjedinjene Države i Izrael su bili efikasni u 'zazidavanju' iranskih raketnih i dronovskih kapaciteta unutar ovih visoko izdržljivih gradova", rekao je Panda.
Ipak, dodaje da je to značajno uticalo na njihovu sposobnost da provode visok tempo lansiranja raketa.
Iranska lansiranja raketa i dronova su opala za više od 90 posto od početka rata, ali stručnjaci upozoravaju da se čini da su sposobni održati napade na strateške ciljeve, kao što su brodovi koji prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Procjene od prije rata sugerisale su da je Iran imao hiljade balističkih projektila, ali samo nekoliko stotina lansera sposobnih da ih ispale. Ovo je predstavljalo "usko grlo", koje je dodatno stegnuto kampanjom SAD-a i Izraela. Analiza CNN-a uočila je dokaze popravki na nekim od uništenih ulaza u tunele. U jednoj bazi sjeverno od Isfahana, satelitski snimci su pokazali građevinsku opremu kako otkopava blokirani ulaz manje od 48 sati nakon bombardovanja.
"I dalje ćete viđati neka lansiranja", rekao je Sam Lair, istraživački saradnik u Centru za studije neproliferacije James Martin.
Dodao je da ne misli da će ona nestati, ali da će nastaviti polako opadati.
