Stručnjaci, spasioci ističu da znati plivati ne znači i umjeti se izboriti sa talasima, zato i ponavljaju da je bezbjednije kada vidite veće talase da izbjegavate ulazak u vodu.
Ipak, ako se već nađete u moru, makar i u plićaku, a krenu talasi koji vas odvlače od obale, ovo su savjeti koji vam mogu pomoći da prebrodite strah jer on je najveći neprijatelj čovjeku u nevolji.
Morske struje su jedna od najopasnijih zamki, a član Specijalne jedinice za reagovanje na katastrofe podijelio je osnovna znanja i smjernice za prevenciju. Naglašava da, ako se pridržavamo nekoliko osnovnih pravila u vezi sa bezbjednošću, nesreća i gubitaka ljudi će biti mnogo manje.
Šta treba znati o morskim strujama
Struje u grčkim morima obično imaju suprotan smjer od talasa, odnosno od obale ka dubini. Na nekim plažama postoje i struje koje vode do jedne tačke, a onda kao da upadaju u neku rupu.
Dužina morske struje obično ne prelazi oko 50 metara. To znači da ako se osoba zanese i previše udalji od obale, može se “osloboditi” i pronaći izlaz iz drugog dijela mora.
Naravno, postoje opasne struje iz kojih je izuzetno teško da se izvuče neko ko nema znanje i fizičku spremnost.
Zamor i strah dva najveća neprijatelja
Najveću opasnost predstavlja zamor koji dovodi ili do gutanja vode ili do automatske reakcije tijela da blokira gornje disajne puteve kao zaštitu i na kraju do delimičnog potapanja i utapanja. Zato savjetuje ovaj iskusni stručnjak, treba ostati miran kako bi se sačuvala snaga umesto da je trošimo plivajući protiv struje ili dozivajući pomoć.
Ističe da je panika u moru ono što uzrokuje sve probleme.
– Kada počnete da paničite, koristite dvostruko veću količinu energije plivajući. Kada se uspaničite, sebi duplo otežavate opstanak. Glas se neće čuti na obali. Poželjno je napraviti nekoliko uzastopnih mahanja rukama koje spasioci ili posmatrači vrlo lako detektuju.
Kako pronaći izlaz
Ako vas struja odvuče u dubinu, treba se prepustiti do tačke gdje struja postaje slaba i zatim pronaći izlaz iz mora sa drugog dela plaže.
Ako ste u dobroj kondiciji, plivajte u pravcu od 45 stepeni, odnosno dijagonalno prema obali.
Treba osmotriti struju i naći najpogodniji trenutak za plivanje. Uz to treba štedeti energiju.
Najveće greške pri spasavanju
Možda najveća greška koju možemo da napravimo kada vidimo da je neko u opasnosti jeste da uđemo u vodu, a da ne obavjestimo nekog drugog na obali. Naročito ako postoji spasilac na plaži, prvo treba njega upozoriti čak i ako je daleko. Pokušaj da nekome pomognete može da dovede do većeg broja žrtava i samim tim otežava rad spasilaca.
Ako na plaži nema spasilaca, treba pokušati naći nekoga sa čamcem, skuterom jer je tako bezbjednije doći do osobe koju je odvukla morska struja. Posljednje rješenje je da pokušamo sami da pomognemo pružanjem pomoći sa obale. Ako dođe do toga, bezbjednije je naći neki predmet za koji će se uhvatiti osoba koja je u vodi, konopac ili prsluk za spasavanje.
Opasnost vreba i u plićaku
Zamka sa jakim morskim strujama je u tome što mogu da odnesu čak i nekoga ko hoda u moru, a voda mu je do struka ili niže, tako da ulazak u more i plivanje da se izvuče žrtva treba da bude posljednje rješenje.
Spasioci su prošli ozbiljnu obuku, upoznati su sa plažom, terenom, opasnostima i zato treba njima prepustiti taj dio posla, kad god je to moguće. I za njih postoji opasnost, a kamoli za običnog plivača
