Zbog političkih opstrukcija, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici nije donio odluku kojom bi Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost BiH odredio kao nadležno tijelo za razmatranje inicijative o hitnom donošenju rješenja o prestanku radnog odnosa direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darku Ćulumu.
Inicijativu je podnio zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji zahtijeva da Predstavnički dom obaveže odgovorna službena lica u SIPA-i da, u skladu s važećim zakonima, bez odlaganja donesu rješenje o prestanku radnog odnosa Darku Ćulumu, s datumom 18. marta 2025. godine – dana kada je, prema dostupnim činjenicama, samovoljno dao ostavku i time izgubio status policijskog službenika.
Mehmedović u inicijativi podsjeća na odredbe člana 119. tačka 1. Zakona o policijskim službenicima BiH, kojim je jasno propisano da policijskom službeniku automatski prestaje radni odnos u trenutku kada svojevoljno da otkaz, čime istovremeno gubi i status policijskog zvaničnika. Prema njegovim navodima, pravne posljedice su nastupile samim činom ostavke, te naknadni pokušaji povratka na funkciju nemaju nikakvo zakonsko utemeljenje.
Posebno problematičnim Mehmedović smatra događaj od 14. jula 2025. godine, kada se Darko Ćulum, nakon 81 radnog dana neopravdanog odsustva, pojavio u prostorijama SIPA-e s namjerom da ponovo preuzme dužnost direktora, iako je, kako navodi, ranije samovoljno napustio tu funkciju. Takav čin ocjenjuje kao pokušaj nezakonite uzurpacije rukovodeće pozicije, suprotan važećim propisima i izuzetno štetan po funkcionisanje institucije.
Mehmedović se u obrazloženju poziva i na član 68. Zakona o upravi Bosne i Hercegovine, koji jasno definiše pravo rukovodioca organa uprave da podnese ostavku ukoliko procijeni da više nije u mogućnosti obavljati povjerene dužnosti. Istovremeno, taj član propisuje da ostavka ne isključuje eventualnu krivičnu odgovornost niti odgovornost za nastalu štetu. Prema Mehmedovićevim navodima, Darko Ćulum je 18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku i javno potvrdio da je dao otkaz, čime mu je tog dana i formalno prestao radni odnos u SIPA-i.
U inicijativi se dodatno ističe da je Ćulum napustio poziciju direktora SIPA-e postupajući po političkom zahtjevu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je tada javno pozvao Srbe zaposlene u državnim institucijama, uključujući SIPA-u, Sud i Tužilaštvo BiH, da napuste te institucije. Nakon toga, Ćulum je prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, gdje je imenovan za savjetnika ministra Siniše Kostreševića.
Mehmedović upozorava da se Ćulum tim činom svrstao uz političku strukturu koja, prema njegovim tvrdnjama, djeluje s ciljem opstrukcije rada državnih institucija i sprječavanja izvršenja naredbi Suda Bosne i Hercegovine, uključujući pokušaje sprečavanja hapšenja osumnjičenih Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Takvo djelovanje, kako navodi, predstavlja ozbiljno narušavanje ustavno-pravnog poretka države.
Zastupnik tvrdi da postoje osnovi sumnje da je Darko Ćulum svjesno i s umišljajem zloupotrijebio službeni položaj, čime je mogao počiniti krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Prema Mehmedoviću, samovoljno napuštanje dužnosti direktora SIPA-e u jednom od najosjetljivijih političko-sigurnosnih trenutaka za državu imalo je ozbiljne posljedice po zakonito rukovođenje i funkcionisanje ove ključne policijske agencije, dodatno narušavajući povjerenje građana u institucije zadužene za provođenje zakona.
