Najava osnivanja „Centra za borbu protiv terorizma“ u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izazvala je novi talas zabrinutosti među domaćim i međunarodnim akterima.
Ovaj centar, koji bi djelovao pod rukovodstvom mađarske elitne antiterorističke jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ), predstavljena je 28. januara u Zalužanima kod Banje Luke, u prisustvu ministra unutrašnjih poslova RS Željka Budimira i direktora TEK-a Hajdú Jánosa.
Dok vlasti u RS ističu da se radi o unapređenju kapaciteta za borbu protiv terorizma, nevladine organizacije i analitičari ukazuju na ozbiljne političke, pravne i geopolitičke implikacije. Direktorica Društva za ugrožene narode u BiH, Belma Zulčić, ocijenila je da osnivanje centra u trenutku intenzivne političke blokade i sistemskog podrivanja vladavine prava u entitetu otvara “opasan presedan” koji može dodatno destabilizirati odnose u zemlji.
„Bosna i Hercegovina je suverena država s jasno definisanim nadležnostima u oblasti unutrašnje sigurnosti. Svaka saradnja sa stranim sigurnosnim strukturama mora se odvijati na državnom nivou, uz jasnu pravnu regulaciju i parlamentarni nadzor. Ovako postavljeni entitetski aranžmani direktno narušavaju ustavni poredak i povećavaju rizik od političke instrumentalizacije policijskih struktura“, upozorila je Zulčić.
Orbán i Dodik: Politički savez pod lupom
Posebna zabrinutost izaziva dugogodišnja politička bliskost mađarskog premijera Viktora Orbána i lidera SNSD-a Milorada Dodika. Analitičari ističu da njihova veza, obilježena uzajamnom političkom podrškom i ekonomskim aranžmanima, u kombinaciji s njihovim bliskim odnosima s ruskim rukovodstvom, predstavlja značajan geopolitički faktor. Prema ocjenama Društva za ugrožene narode, prisustvo stranih policijskih struktura u RS-u ne može se posmatrati izolirano, već je dio šireg obrasca autoritarnog umrežavanja i hibridnog utjecaja u jugoistočnoj Evropi.
Transparentnost i pravna legitimnost
Organizacija je pozvala na potpunu transparentnost mandata i nadležnosti centra, uključivanje državnih institucija BiH i nezavisnu međunarodnu provjeru, posebno od strane Vijeća Evrope i OSCE-a. „Sigurnosna saradnja ne smije služiti jačanju nacionalističke politike moći niti zaobilaženju ustavnih nadležnosti države Bosne i Hercegovine“, poručila je Zulčić.
Mađarski antiteroristički centar otvorio kancelariju u Banjoj Luci
Odluka o osnivanju centra dolazi u trenutku kada politički sukobi unutar BiH postaju sve izraženiji, a institucionalne blokade paralizuju mnoge procese. Pitanja koja se nameću uključuju ne samo legalnost i legitimnost entitetskog angažmana stranih sigurnosnih snaga, već i dugoročne posljedice po stabilnost države i regionalni balans moći.
Dok RS i Mađarska predstavljaju ovaj projekt kao tehničku i operativnu mjeru u borbi protiv terorizma, domaći stručnjaci i međunarodni posmatrači upozoravaju na političke i geopolitičke rizike. U eri sve izraženijeg hibridnog utjecaja i autoritarnih saveza, ovaj potez moglo bi se tumačiti kao izazov suverenitetu Bosne i Hercegovine i potencijalni alat u političkoj instrumentalizaciji sigurnosnih struktura. Kako će se Brisel, međunarodni monitoring i domaća javnost postaviti prema ovom pitanju, ostaje ključna tema za naredne mjesece.
