Za Mađare koji su bili ugnjetavani za vrijeme Orbanove 16-godišnje vladavine, izbori su donijeli ogroman osjećaj olakšanja, rekao je Karol Gerenda (Karoly Gerendai), osnivač i vlasnik festivala Sziget, jednog od najvećih evropskih muzičkih festivala.
Prošle sedmice mađarski javni servis M1 privremeno je obustavio emitovanje informativnog programa. Na ekranu su prikazali crnu pozadinu s izvinjenjem javnosti zbog višegodišnjeg širenja lažnih vijesti i propagande.
- Javni mediji ne bi smjeli lagati. Žao nam je što smo vam toliko dugo lagali - pisalo je u poruci mađarskim gledaocima.
Za vladavine nacionalističkog premijera Viktora Orbana, M1 je djelovao kao njegov glasnogovornik, ističući u prvi plan provladine poruke i omalovažavajući ili potpuno ignorišući njegove kritičare i protivnike. Drugi javni mediji poput Kossuth Radija činili su isto.
Mađarove promjene
Informativni program na M1 i Kossuthu sada je privremeno ukinut kako bi ponovo mogla zaživjeti urednička nezavisnost i pouzdanost informacija.
Ovaj potez samo je jedna od cjelovitih promjena koje se događaju u Mađarskoj otkako su Petar Mađar (Péter Magyar) i njegova stranka Tisza u aprilu uvjerljivo pobijedili Orbana na izborima, obećavajući povratak vladavine prava i demokratskog integriteta.
Obim promjena koje uvodi Mađar je takav da se čak i žestoki protivnici Orbanovog autoritarizma pitaju je li novi premijer krenuo prebrzo, dok drugi počinju kod novog premijera prepoznavati populističku crtu zbog nepopularnih odluka.
Prve odluke
Vlada je, naprimjer, ovih dana izmijenila ustav kako bi mogla smijeniti predsjednika Tamasa Sulyoka (Tamása Sulyoka), Orbanovog saveznika.
Petar Mađar radi na jačanju antikorupcijskih tijela, nezavisnosti pravosuđa, raspušta agencije i zaklade koje kontroliše stranka Fides te smjenjuje dužnosnike iz Orbanove ere u državnim energetskim kompanijama i bankama.
Nova vlada također mijenja mađarsku vanjsku politiku ponovnim zbližavanjem s Briselom nakon višegodišnjih opstrukcija, obnovom dijaloga s Ukrajinom i prestankom izvršavanja naredbi iz Moskve.
Olakšanje za EU
Riječ je o puno dalekosežnijoj promjeni režima nego što su mnogi Mađari mislili da je moguće. To je ujedno i ogromno olakšanje za EU, koji je pokušao spriječiti nazadovanje Mađarske u demokratiji i vladavini prava, te udarac nacionalističkim konzervativcima širom svijeta koji su Orbanov dugi mandat na vlasti vidjeli kao inspiraciju.
- Nadam se da Mađarska može biti predvodnik u obnovi demokratije u zapadnom svijetu, kako demokratija funkcioniše i kako dopiremo do ljudi - rekla je za FT Anita Orban, potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova, koja nije u rodbinskoj vezi s bivšim premijerom.
Historičar Krištijan Ungvari (Krisztián Ungváry) rekao je da se ne može sjetiti drugog primjera u mađarskoj prošlosti kada su se dogodile radikalne promjene, a da u tome nisu učestvovali vanjski faktori.
"Nezamislive" stvari se događaju
- U Mađarskoj je na snazi ustavna revolucija: kako bi obnovila vladavinu prava, nacija čini stvari koje su se prije činile nezamislivim. Cilj je potpuno demontiranje postojeće državne strukture. To bih nazvao i revolucijom i promjenom režima - rekao je Ungvari.
Kontrola propagandne mašinerije bila je centralni dio Orbanovog sistema: dominacija jedne stranke u privredi, civilnom društvu i javnom sektoru, uz naizgled slobodne izbore koji su u stvarnosti bili prilagođeni aktuelnom predsjedniku.
- Osvanuo je historijski dan. Danas je kraj propagandnih emisija na javnim medijskim platformama. Lagali su noću, lagali su danju, lagali su na svakoj valnoj dužini. Tome je sada kraj - napisao je Magđar na Facebooku komentarišući prekid emitovanja vijesti.
Film o životu pod korumpiranom vladom
Kada je M1 kasnije te večeri nastavio emitovanje, na programu je bio film Svjedok, mađarski klasik iz 1969. o životu u vrijeme korumpirane vlade 1950-ih. Satirični film bio je neko vrijeme zabranjen u doba mađarskog komunističkog režima.
Zanimljivo, film je na M1 počeo tačno u 19:56, u spomen na početak mađarske revolucije 1956. godine, narodnog ustanka protiv komunističke diktature koji je ugušen nakon sovjetske invazije.
Financial Times podsjeća da je Mađar nekada bio član Orbanove vladajuće stranke, ali se okrenuo protiv nje. U manje od dvije godine pretvorio je svoju stranku desnog centra Tisa u snažan opozicioni pokret građana, ismijavajući vladinu korupciju i propagandu na skupovima koji su organizovani u svakom kutku zemlje.
Orban priznao poraz
Malo je Mađara vjerovalo da će Orban nakon 16 godina na vlasti dopustiti pobjedu opozicije ili se odreći vlasti bez borbe. No odmah je priznao poraz i Fidesova “duboka država” raspuštena je bez otpora. Fides, koji je u prošlom sazivu parlamenta imao 135 od 199 zastupnika, sada ima tek 52 mandata. Orban i druge istaknute figure Fidesa odbile su ući u parlament.
Za razliku od susjedne Poljske, gdje su napori koalicione vlade Donalda Tuska da obnovi narušenu vladavinu prava brzo naišli na institucionalni zastoj, nova mađarska administracija ima manje-više odriješene ruke za provođenje reformi.
Magyar je osigurao dvotrećinsku nadmoć u parlamentu, omogućivši Tiszinoj vladi da mijenja ustav i imenuje visoke dužnosnike. Dok poljski predsjednik ima mogućnost blokirati ključne pravosudne reforme, institucije u Mađarskoj koje drži Fidesz nemaju moć blokirati novu vladu, a stari stranački sistem više ne vrijedi.
Politička samokontrola
To je i pozitivno i negativno - komentarisao je Danijel Hegeduš (Daniel Hegedüs), zamjenik direktora Instituta za evropsku politiku u Berlinu. Pojasnio je da su stvoreni uslovi -za istinsko demokratsko resetovanje -. S druge strane, Magyarov autoritet suočava se s vrlo malo ograničenja, osim onih koja proizlaze iz javnog mnijenja, njegove političke popularnosti i mogućeg uticaja Evropske unije.
To također znači da će uspjeh ponovne demokratizacije Mađarske u konačnici zavisiti o spremnosti Tise i Petra Mađara da pokažu političku samokontrolu - dodao je.
Zasad, međutim, Mađarova stranka drži visok procenat popularnosti (69 posto), a mnogi Mađari traže brze promjene i pravdu za Orbana i njegov najuži krug.
Koliko je novca ukradeno?
Jedan od glavnih prioriteta Mađarske je rješavanje korupcije koja je postala žila kucavica Orbánovog sistema. Novi premijer sada želi razotkriti koliko je novca ukradeno i osigurati da Mađarska ponovo ne sklizne u kleptokraciju.
Jačanje antikorupcijskih mehanizama bio je i jedan od uslova koje je Evropska komisija postavila za oslobađanje više od 16 milijardi eura prethodno obustavljenih sredstava EU-a zbog zabrinutosti za vladavinu prava tokom Orbánove vladavine. Za Budimpeštu je to bila trka s vremenom jer rok za korištenje oko 10 ispitivanih milijardi eura iz sredstava za oporavak nakon pandemije ističe u avgustu.
Nova vlada ojačala je Upravu za integritet, agenciju za borbu protiv korupcije, i osniva Nacionalni ured za povrat i zaštitu imovine kako bi oduzela nezakonito stečenu dobit. Mađarska se također pridružila Uredu evropskog javnog tužioca (EPPO), što će omogućiti istražiteljima EU-a da istražuju slučajeve prevare i korupcije koji uključuju novac EU-a.
Pronevjerena sredstva EU-a
István Janoš Tot (János Tóth), ekonomista u Centru za istraživanje korupcije u Budimpešti, procjenjuje da je neto vrijednost ugovora finansiranih od strane EU-a, koje je dobilo 13 ključnih Orbánovih saradnika, plus onih dodijeljenih bez tendera, iznosila ukupno 19,3 milijarde eura između 2011. i 2023. Polazeći od pretpostavke da je 20 do 40 posto vrijednosti ugovora bilo pronevjereno, Tóth je napisao: “Procjenjujemo da su poreski obveznici Evropske unije možda finansijski podržali Orbánovu kleptokraciju sa između 3,2 i 5,5 milijardi eura”.
To je samo novac EU-a. Čelnik Agencije za integritet Ferenc Biro (Ferenc Biró) procijenio je da je u 16 godina vladavine Orbana izvučeno čak 160 milijardi eura, uključujući i međunarodne energetske sporazume s Rusijom.
Prva prilika za istragu visokih Orbanovih dužnosnika, a potencijalno i samog bivšeg premijera, uključuje takozvani incident sa zlatnim konvojem.
Zlatni konvoj
Petog marta, samo pet sedmica prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj, protivteroristička policija zaplijenila je pošiljku gotovine i zlata koja je iz Austrije bila na putu prema Ukrajini, pod sumnjom na pranje novca.
Pokazalo se, međutim, da je riječ o kombijima s pošiljkom namijenjenom ukrajinskoj banci, a racija je, prema navodima, bila inscenirana kako bi se Ukrajina prikazala kao korumpirana zemlja koja predstavlja prijetnju Mađarskoj – što je bila jedna od glavnih tema Fidesove predizborne kampanje.
Ključni korak prema promjeni sistema u Mađarskoj napravili su tužioci kada su kao osumnjičenog ispitali Janoša Hajdua (Jánosa Hajdua), bivšeg Orbanovog povjerenika i šefa protivterorističke policije. Hajdu je već smijenjen s dužnosti.
Krivična odgovornost
Prema dokumentima tužilaštva, koje je uspio pribaviti portal 444.hu, Orban je bio jedan od nekoliko - pojedinaca koji su donosili bitne odluke i izdavali uputstva - tokom racije.
- Istraga bi se trebala prvenstveno usmjeriti na utvrđivanje njihove krivične odgovornosti (ne mogu se ispitivati kao svjedoci), a primarno sredstvo za to biće svjedočenje onih koji su postupali po njihovim uputstvima - stoji u dokumentu.
Mnogi Mađari zahtijevaju da se Orbanu, njegovim visokim dužnosnicima i najbližim saradnicima sudi zbog zloupotrebe položaja.
Politička čistka
Orban nije komentarisao svoju umiješanost u slučaj zlatnog konvoja, ali je Hajduovu smjenu opisao kao početak “političke čistke”, opisujući bivšeg dužnosnika kao “uzor svima koji vole svoju zemlju”.
- Građani žele krv. Ali u tome postoji i opasnost. Ako agresivno krenu na Orbána, on će ostati pri svome i zauzeti poziciju mučenika. Neće se kandidovati - rekao je bivši visoki dužnosnik Fidesa.
Mađarova čistka ide do samog vrha države. Zastupnici Tise ove su sedmice usvojili ustavni amandman za smjenu predsjednika Suljoka (Sulyoka), tvrdeći da nije uspio zaštititi demokratiju i vladavinu prava.
Najnovije odluke
Suljok, kojeg je parlament imenovao 2024. godine, odbio je dati ostavku. Također je odbio potpisati ustavni amandman i mogao bi ga poslati ustavnom sudu. Mađar je zaprijetio opozivom.
Novi parlament već je jednom promijenio ustav, kada je ukinuo Ured za zaštitu suvereniteta osnovan za nadzor stranog finansiranja medija i civilnog društva te kulturnih i univerzitetskih zaklada pod kontrolom Fidesa, kojima upravljaju milijarde eura javnog novca.
Također je ograničio mandat premijera na dva uzastopna četverogodišnja mandata, pri čemu se to ograničenje primjenjuje retroaktivno, pa se Orban više ne može vratiti na mjesto premijera.
Kontroverze zbog amandmana
Najnoviji amandman je kontroverzniji. Osim što smjenjuje Suljoka, ponovo uvodi obaveznu starosnu granicu za odlazak u penziju od 70 godina za sudije ustavnog suda, čime je šef Ustavnog suda (70), također Orbanov saveznik, prisiljen na smjenu. Također nameće ograničenje od tri mandata za zastupnike, što će omogućiti da dugogodišnji političari Fidesa ubuduće napuste parlament.
Pojedine organizacije za ljudska prava kritikovale su ove promjene kao zloupotrebu postupka smjene dužnosnika prije isteka njihovog mandata, iako se one ne odnose na zastupnike.
Mađarski helsinški odbor, nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, tvrdi da se smjena predsjednika ili viših sudija može opravdati ako oni više ne obavljaju svoju ulogu nezavisnih ustavnih arbitara. Međutim, uvođenje ograničenja mandata zastupnicima - izaziva sumnju da je ustavni amandman usvojen iz isključivo političkih razloga -
Prvi protest opozicionog Fidesa
Također se navodi da je proces ubrzan i isključuje druge potrebne promjene, poput ukidanja diskriminirajućih zakona.
Na pokušaj rušenja predsjednika reagovao je Fides, čije su pristalice protestovale prošle sedmice ispred predsjedničke palate u Budimpešti. U protestu je učestvovalo samo oko 3000 ljudi. Iako je Orban napadao najnovije promjene, porukom “ciglu po ciglu, grade autokratiju”, ponavljajući jedan od Mađarovih slogana iz kampanje, na protestu se nije pojavio.
Dugoročno gledano, Mađar je obećao potpuno novi ustav, koji će ići na javnu raspravu ove godine, nakon čega slijedi referendum. Tvrdi pak da su privremene promjene “nužne” kako bi se omogućio taj proces i omogućilo Mađarskoj da djeluje kao funkcionalna ustavna demokratija.
Ustavni procesi
Uobičajeno je da ustavni procesi u Mađarskoj ostanu nedovršeni. Zemlja nije u potpunosti revidirala temeljni zakon iz komunističke ere sve do 2011. godine, dvije decenije nakon pada Berlinskog zida, a to je bio stranački pokušaj koji je Orban progurao kroz parlament.
- Logika iza mađarskih ustavnih amandmana puno je više oblikovana borbom protiv korupcije i zabrinutošću oko efikasnog upravljanja nego pitanjima koja se odnose na vladavinu prava ili zaštitu temeljnih prava - navodi nezavisni analitičar Čaba Tot (Csaba Tóth).
Neki istaknuti mađarski privrednici zabrinuti su da bi se Mađar lakše mogao boriti protiv korupcije nego s fiskalnim i ekonomskim problemima Mađarske. Javni deficit iznosi 8,3 posto BDP-a, tvrdi nova vlada, što je više nego dvostruko više od onoga što je Orbanova administracija prvobitno planirala za ovu godinu.
"Populist do srži"
Nekoliko ljudi koji su razgovarali s FT-om komentarisali su kako se čini da je premijer još uvijek u “kampanji”. -To mu je u DNK-u, želi ostati popularan. On je populist do srži. S obzirom na to da ima podršku velikog broja Mađara, sada je vrijeme za donošenje teških odluka - rekao je izvor blizak Mađarovom krugu.
Mađar je obećao da će razmontirati čvrsto povezanu mrežu državnih institucija i povlaštenih preduzeća koja su uglavnom pod kontrolom Orbanovih prijatelja, no taj bi proces mogao biti iznimno složen te bi, ako se njime loše upravlja, mogao izazvati nervozu na finansijskim tržištima.
- To su kompanije koje zapošljavaju mnogo ljudi i daju veliki doprinos mađarskoj privredi - upozorava jedan finansijer.
Zavisnost o ruskoj energiji
Još jedan nerješiv problem je mađarska zavisnost o ruskoj energiji – oko 90 posto sirove nafte i 75 posto plina dobija iz Rusije. Ministrica vanjskih poslova Anita Orban kaže da se Mađarska vraća vanjskoj politici koja stavlja njene nacionalne interese na prvo mjesto, ali to čini “unutar evropske porodice”, a istovremeno smanjuje zavisnost o bilo kojoj drugoj stranoj sili.
Ismijala je podložnost bivše vlade Moskvi, rekavši da se “cijela stvar sa suverenitetom raspala pred našim očima” kada je u objavljenim transkriptima otkriveno da je Viktor Orban svoju zemlju nazvao “malim mišem” ruskog “lava”. Ipak, Budimpešta je vezana ugovorima za plin i nuklearnu energiju koje bi moglo biti teško raskinuti.
Iako nova vlada ima snažan mandat za provođenje svog programa, neizvjesno je kako će dugoročno izgledati Mađarov mandat.
Val entuzijazma
Kratkoročno gledano, mađarska vlada je na valu entuzijazma. “Ključna promjena je u društvu i načinu na koji vide stvari, očekivanjima, optimizmu. Ljudi se znaju našaliti i reći da je čak i gravitacija lakša od 12. aprila”, izjavila je Anita Orban, napominjući da je Mađarska “tradicionalno vrlo pesimistična zemlja”.
Za Mađare koji su bili ugnjetavani za vrijeme Orbánove 16-godišnje vladavine, izbori su donijeli ogroman osjećaj olakšanja, rekao je Karol Gerenda (Károly Gerendai), osnivač i vlasnik festivala Sziget, jednog od najvećih evropskih muzičkih festivala.
- U zemlji se osjeća promjena režima. Biće zanimljivo vidjeti može li ijedna vlada ispuniti ta očekivanja. Do sada je ključna karakteristika Tise bila da je protiv Fidesa. Međutim, kada se budu morale donijeti stvarne odluke, podrška bi mogla brzo nestati jer će biti nemoguće udovoljiti svima. Idealno bi bilo da Mađarska postane normalna zemlja s raznim političkim strankama - komentarisao je.
