Britanski muzej u Londonu uklonio je reference na Palestinu iz postavki o drevnom Bliskom istoku, navodeći historijsku upotrebu termina kao razlog. Naučnici i aktivisti kritikovali su taj potez kao "reviziju i krađu historije” zbog, kako tvrde, cionističkog utjecaja, optužbu koju muzej negira.
Odluka Britanskog muzeja da iz svojih postavki o drevnom Bliskom istoku ukloni reference na Palestinu pokazuje kako je kustoski jezik postao zamjensko bojno polje za savremene političke sporove.
Muzej je potvrdio da su izmijenjene oznake koje se odnose na period 1700–1500. godine prije nove ere, pri čemu je Palestina zamijenjena terminom Kanaan, a palestinsko porijeklo sa kanaansko porijeklo.
Glasnogovornik je naveo da termin Palestina u tom kontekstu nije bio “smislen” kao historijska geografska odrednica, dodajući da je “primjeren za južni Levant” tek u kasnijem drugom mileniju prije nove ere.
Institucija je također naglasila da koristi terminologiju Ujedinjenih nacija za savremene mape te da pojam "palestinski" primjenjuje kao kulturnu ili etnografsku odrednicu kada je to relevantno.
Prethodni protest ispred muzeja organizovali su aktivisti. Prema pisanju The Telegrapha, izmjene su uslijedile nakon pisma organizacije UK Lawyers for Israel (UKLFI), koja je tvrdila da upotreba termina "Palestina" u postavkama o ranom periodu rizikuje "brisanje kraljevstava Izraela i Judeje".
Britanski muzej je negirao da je djelovao kao odgovor na tu žalbu. Ipak, ovaj slučaj uklapa se u obrazac koji opisuju zagovaračke grupe i pravni posmatrači, prema kojem sporovi oko terminologije prelaze iz akademske debate u institucionalnu politiku.
Dr. Marchella Ward sa Open University odbacila je obrazloženje muzeja, navodeći da u svom istraživanju koristi termin "drevna Palestina" i da će to nastaviti činiti.
Kritičari tvrde da taj termin ima ustaljenu naučnu upotrebu u više disciplina, dok zagovornici stava muzeja smatraju da je hronološka preciznost u geografskoj nomenklaturi standardna kustoska praksa.
Evropski centar za pravnu podršku (ELSC) saopćio je da se UKLFI pojavljuje u 128 dokumentovanih slučajeva u bazi podataka koja će uskoro biti objavljena, a koja bilježi 900 incidenata navodne antipalestinske represije između januara 2019. i augusta 2025. godine. Giovanni Fassina, izvršni direktor ELSC-a, izjavio je da angažman UKLFI-a prema Britanskom muzeju "nije iznenađujući", opisujući "vrlo jasan obrazac" pisama u kojima se prijeti pravnim postupcima.
Dodao je da "u većini slučajeva institucije udovolje tim zahtjevima ili promijene svoje ponašanje".
Među ranijim primjerima koje navodi Middle East Eye su izmjene sadržaja za djecu u Encyclopaedia Britannici ranije ovog mjeseca, uklanjanje umjetničkog rada s temom Gaze iz bolnice Chelsea and Westminster u februaru 2023. godine, te odluka Open Universityja u januaru da iz budućih nastavnih materijala izostavi termin "drevna Palestina".
ELSC i Public Interest Law Centre podnijeli su žalbu Regulatornoj agenciji za advokate (Solicitors Regulation Authority), tvrdeći da je riječ o korištenju strateških tužbi protiv učešća javnosti.
Ward je spor oko muzeja povezala sa širim debatama o kulturnom naslijeđu tokom sukoba. Pozvala se na procjene prema kojima su izraelske vojne operacije u Gazi u potpunosti ili djelimično uništile više od 316 arheoloških lokaliteta. Izvještaj Ujedinjenih nacija objavljen u julu prošle godine zaključio je da je više od polovine vjerskih i kulturnih lokaliteta u Gazi oštećeno.
Britanski muzej nije se direktno osvrnuo na te tvrdnje, zadržavajući fokus na standardima hronološke terminologije.
Kontroverza ilustrira hod po tankoj liniji s kojim se muzeji suočavaju: balansiranje između naučnih konvencija, upravljanja pravnim rizicima, osjetljivosti donatora i javnog kredibiliteta.
U praksi, tekst na oznakama, nekada tehničko kustosko pitanje, sada djeluje u osporavanom informativnom okruženju u kojem historijske odrednice nose neposrednu političku težinu.
