OSA i policija imaju pune ruke posla: Ko stoji iza prijetećih poruka školama i centrima u BiH
Bosna i Hercegovina već sedmicama suočava se s talasom prijetećih dojava o navodno postavljenim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima. Iako su sve dosadašnje prijetnje bile lažne, njihov intenzitet i učestalost izazvali su ozbiljne poremećaje u svakodnevnom životu, posebno u obrazovnom sistemu.
Najnoviji slučajevi zabilježeni su u Sarajevu, gdje je nekoliko osnovnih škola primilo prijeteće poruke putem elektronske pošte. Nastava je odmah prekinuta, a učenici su poslani kućama dok su policijske ekipe izvršile kontradiverzione preglede. Slična situacija danima se ponavlja i u Zenici, Mostaru, kao i na području Tuzlanskog kantona.
Ovaj fenomen nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu. Mediji širom regije – uključujući Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku – izvještavaju o gotovo identičnim prijetnjama koje su počele sredinom aprila. Prvobitno su bile usmjerene prema trgovačkim centrima, a potom i prema školama. Među metama su se našle i pojedine javne ličnosti i institucije, uključujući člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića te uposlenike sigurnosnih struktura.
Prvi slučajevi zabilježeni su krajem marta u Banjoj Luci, nakon čega su se prijetnje rapidno proširile. Već narednog dana evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu, što ukazuje na koordinisan ili barem imitatorski obrazac djelovanja.
Za razliku od telefonskih dojava, koje omogućavaju bržu identifikaciju počinioca, prijetnje putem e-maila predstavljaju znatno veći izazov za istražne organe. U istrage su uključene sve relevantne sigurnosne agencije, uključujući kantonalne i entitetske policijske strukture, Federalnu upravu policije, kao i Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH.
Prema dostupnim informacijama iz istrage, sporni e-mailovi dolaze s domena registrovanih u Estoniji, tačnije u Talinu. Međutim, preliminarni podaci ukazuju da se dio pošiljalaca fizički nalazi u Bosni i Hercegovini, dok su neki povezani s osobama iz regiona i pojedinih zemalja Evropske unije.
Posebno zabrinjava činjenica da su u mnogim slučajevima u ovakve aktivnosti uključeni maloljetnici. Istražitelji navode da se u sastavljanju prijetećih poruka često koriste dostupni digitalni alati, uključujući i generativne AI platforme. Poruke su uglavnom pisane ekavicom i slijede već poznat obrazac, uz spominjanje ratnih zločinaca i drugih provokativnih elemenata s ciljem izazivanja panike.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u saradnji s odjelom za cyber kriminal Federalne uprave policije, intenzivno radi na identifikaciji i procesuiranju odgovornih. Ključnu ulogu u ovom procesu ima i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, posebno u segmentu međunarodne saradnje i praćenja digitalnih tragova.
Slični incidenti bilježeni su i ranijih godina, kada je identifikovan značajan broj maloljetnika uključenih u lažne dojave. Međutim, aktuelni slučajevi ukazuju na širu koordinaciju i veći stepen sofisticiranosti, što dodatno komplikuje rad istražnih organa.
Nadležne institucije pozivaju građane na smirenost, ali i odgovornost, naglašavajući da će svi počinioci biti identifikovani i sankcionisani u skladu sa zakonom. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da ovakve pojave zahtijevaju sistemski odgovor, uključujući edukaciju mladih o posljedicama zloupotrebe digitalnih tehnologija.
