Krivična djela počinjena iz mržnje i incidenti motivirani predrasudama i dalje predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov u Bosni i Hercegovini, a odgovor nadležnih institucija često nije u skladu s razmjerama problema, zaključeno je na tematskoj sjednici komisija za sigurnost Parlamenta Federacije BiH održanoj u Sarajevu uz podršku Misije OSCE-a u BiH.
Kako je istaknuto, dugogodišnji monitoring koji provodi Misija OSCE-a ukazuje na značajan nesrazmjer između broja zabilježenih incidenata i efikasnosti institucionalnog odgovora, posebno kada je riječ o djelima motivisanim nacionalnim i vjerskim predrasudama.
Sjednica je okupila zastupnike u Parlamentu Federacije BiH, predstavnike policijskih i pravosudnih institucija, kao i predstavnike federalnih i lokalnih vlasti, vjerskih zajednica, nevladinog sektora i medija, s ciljem pronalaženja efikasnijih modela prevencije i reagovanja.
Tokom rasprave posebna pažnja posvećena je dosljednijoj primjeni zakonskih propisa, unapređenju saradnje između institucija, razvoju mehanizama rane prevencije te boljem praćenju trendova koji mogu dovesti do eskalacije nasilja.
Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Rick Holtzapple upozorio je da se posljedice ovakvih pojava osjećaju i tri decenije nakon završetka rata.
“Trideset godina nakon rata, ovi incidenti i dalje predstavljaju krupan sigurnosni izazov u cijeloj zemlji, što slabi povjerenje u institucije, dovodi do stvaranja straha kako unutar, tako i između zajednica, te narušava društvenu koheziju”, izjavio je Holtzapple.
On je naglasio da su za suzbijanje govora mržnje i krivičnih djela motiviranih predrasudama neophodni kontinuirana politička podrška i snažnija međuinstitucionalna saradnja, kao i odgovorniji pristup javnoj komunikaciji.
Posebno je ukazao na potrebu preventivnog djelovanja uoči predstojećih izbora, upozorivši da periodi pojačanih političkih tenzija često sa sobom nose i porast zapaljive retorike te incidenata usmjerenih prema manjinskim zajednicama.
Na kraju sjednice usvojeni su zaključci i preporuke kojima se od Vlade Federacije BiH i drugih nadležnih institucija traži unapređenje zakonskog okvira, efikasnija koordinacija i dosljednija primjena postojećih propisa. Učesnici su također pozvali na snažniji angažman obrazovnih institucija, medija i organizacija civilnog društva kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dodatno ojačala društvena kohezija u Bosni i Hercegovini.
