Organizatori marševa poručili su da je cilj ovih okupljanja podsjetiti javnost i institucije da sigurnost žena, jednakost i pravo na zdrav život predstavljaju pitanja javne odgovornosti, te da je potrebno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti prava žena.
Povodom Međunarodnog dana žena, u više gradova Bosne i Hercegovine održani su protestni marševi i šetnje na kojima su učesnice i učesnici ukazali na nasilje nad ženama, diskriminaciju, ekonomski položaj žena i druge društvene probleme.
U Sarajevu je protestni marš pod sloganom „Sigurnost žena je javna obaveza“ održan na Trgu Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. Marš su organizovali aktivisti i aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine, koji su željeli skrenuti pažnju na potrebu snažnije institucionalne reakcije na nasilje nad ženama te na važnost kontinuirane borbe za zaštitu i unapređenje ženskih prava.
Političarka i aktivistica Besima Borić ocijenila je da su u Bosni i Hercegovini ostvareni određeni pomaci kada je riječ o zakonima koji se odnose na rodno zasnovano nasilje, ali da njihova primjena i dalje nailazi na brojne prepreke.
„Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona“, rekla je Borić.
Naglasila je da je potrebno nastaviti borbu za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarni značaj tog datuma.
„Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti“, istakla je Borić.
Novinarka Rubina Čengić upozorila je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem za prevenciju nasilja nad ženama.
„Ako ne djelujete protiv nečega, prešutno prihvatate da se takve stvari događaju. Mi u BiH nemamo ni na jednom nivou vlasti zvanične evidencije o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida“, kazala je Čengić.
Ukazala je i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće, naglasivši da one predstavljaju posljednju liniju zaštite.
„Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori“, dodala je Čengić.
Istog dana protestna šetnja održana je i u Mostaru pod sloganom „Mostarke ne šute“. Šetnju je organizovala Inicijativa građanki i građana Mostara, a učesnice su se okupile u Parku narodnih heroja, nakon čega su prošle mostarskim ulicama kako bi skrenule pažnju na femicid, rodno zasnovano nasilje i položaj žena u društvu i na tržištu rada.
Ifeta Ćesir Škoro iz Inicijative građanki i građana Mostara istakla je da, uprkos više od jednog vijeka borbe za ženska prava, i dalje postoji prostor za napredak.
„Danas govorimo u vrlo teškim okolnostima, gledajući i globalno, a situacija u BiH također nije jednostavna. Stoga ne možemo ovaj 8. mart provoditi u veselju. Ovo nije vrijeme za slavlje. Danas je vrijeme da govorimo o ženama koje su marginalizirane, o ženama izbjeglicama, migrantkinjama, ženama s invaliditetom. Možemo govoriti o ženama u politici, ali i o ženama koje imaju vrlo loše radne uvjete“, kazala je Ćesir Škoro.
Govoreći o ekonomskom položaju žena, naglasila je da su žene u mnogim profesijama slabije plaćene od muškaraca te da obavljaju veliki broj neplaćenih poslova.
„Žene obavljaju ogroman broj neplaćenih poslova. Samo pomislite koliko bi koštalo ono što rade kod kuće: kuhaju, čiste, brinu o domaćinstvu. Sve smo mi paralelno i domaćice, i radnice, a isto tako vrlo uspješne na svim poljima kojima se posvetimo. Često nam čak ni ne dopuštaju da se time bavimo. Zato danas šetamo da ukažemo na sve obespravljene žene“, rekla je.
Alma Pelo Zagorčić poručila je da se na ovaj dan treba prisjetiti žena iz prošlosti koje su pokrenule promjene i izborile prava koja žene danas imaju.
„Današnja šetnja nije samo za žene iz prošlosti, već i za žene koje danas žive i rade, kao i za sve one koje dolaze iza nas“, rekla je.
U Banjoj Luci je održan osmomartovski marš pod sloganom „Ne gušite nam ni prava ni pluća“. Ove godine učesnici su, uz pitanja ženskih prava, posebno ukazali na problem zagađenog vazduha u gradu.
Marš je počeo ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a organizovali su ga Kuća ljudskih prava Banja Luka i Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“.
Advokatica Dragana Stanković rekla je da institucije gotovo ništa ne čine kako bi riješile problem zagađenja vazduha.
„Država ne preduzima skoro pa ništa po pitanju otklanjanja zagađenja vazduha“, kazala je Stanković.
Navela je da su se na prvi poziv za marš javile brojne majke i žene koje su posebno zabrinute za zdravlje svojih porodica. Dodala je da su građani ranije pokrenuli i peticiju kojom su od nadležnih tražili hitne mjere zbog zagađenja vazduha, ali da odgovor nisu dobili ni nakon više od tri mjeseca.
Osmomartovski marš pod sloganom "Ne gušite nam ni prava ni pluća" održan je danas u Banjoj Luci, a učesnici su ove godine, prije svega, ukazali na problem zagađenog vazduha u gradu.
„Peticijom smo tražili da se javna vlast izjasni u roku od sedam dana, jer je situacija sa zagađenjem bila takva da je zahtijevala hitno postupanje. Međutim, odgovor nismo dobili ni nakon više od tri mjeseca“, rekla je Stanković.
Organizatori marševa poručili su da je cilj ovih okupljanja podsjetiti javnost i institucije da sigurnost žena, jednakost i pravo na zdrav život predstavljaju pitanja javne odgovornosti, te da je potrebno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti prava žena.
