Godinama je u najvećoj tajnosti navodno vođena jedna od najambicioznijih obavještajnih operacija usmjerenih prema Iranu, čiji je cilj bio promjena režima u Teheranu i povratak bivšeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada na čelo države.
Prema dostupnim informacijama, izraelska obavještajna služba Mossad godinama je održavala kontakte s bivšim iranskim predsjednikom, pripremajući ga za moguću ulogu privremenog lidera u slučaju urušavanja Islamske Republike. Operacija je uključivala tajne sastanke u Evropi, logističku podršku, planove za izvlačenje iz Irana te širu strategiju destabilizacije vlasti u Teheranu.
Navodi ukazuju da je početak intenzivnijih kontakata uslijedio početkom 2024. godine, kada je Ahmadinejad doputovao u Budimpeštu pod izgovorom učešća na akademskom skupu o klimatskim promjenama. Međutim, taj događaj, prema tvrdnjama iz istrage, predstavljao je samo paravan za niz tajnih sastanaka između bivšeg iranskog predsjednika i pripadnika izraelske obavještajne službe.
Zbog značaja operacije, u Budimpeštu je navodno doputovao i tadašnji direktor Mossada David Barnea, koji se lično sastao s Ahmadinejadom. Istovremeno su, prema istim navodima, o kontaktima bile upoznate i američke obavještajne strukture.
Tokom narednih mjeseci sastanci su, kako se tvrdi, nastavljeni na više lokacija izvan Irana. Ahmadinejad je navodno redovno putovao u inostranstvo, gdje je održavao kontakte s izraelskim agentima, dok su troškovi njegovih putovanja i smještaja navodno finansirani kroz tajne kanale.
Cijela operacija trebala je doživjeti vrhunac tokom prvih dana rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Plan je, prema dostupnim informacijama, predviđao izvlačenje Ahmadinejada iz Teherana neposredno nakon početka vojnih udara, istovremeno izazivanje unutrašnjih nemira te njegovo postavljanje na čelo nove prijelazne vlasti.
Međutim, događaji nisu krenuli prema planu.
Krajem februara izraelski zračni napad pogodio je kompleks u kojem je živio bivši predsjednik. U napadu je uništen objekat koji su koristili njegovi tjelohranitelji, kao i njegovo oklopno vozilo. Ubrzo nakon bombardovanja na mjesto događaja stiglo je vozilo koje je Ahmadinejada, prema tvrdnjama iz istrage, prevezlo u tajno skrovište unutar Irana.
Navodi se da su organizatori operacije očekivali da će vrlo brzo uslijediti pobuna protiv iranskog režima, ali do toga nije došlo. Kako je vrijeme prolazilo, Ahmadinejad je navodno postajao sve nezadovoljniji razvojem događaja te je pod nerazjašnjenim okolnostima napustio skrovište.
Nakon toga njegov trag se izgubio na određeni period, sve dok se prošle sedmice nije nakratko pojavio na sahrani vrhovnog vođe Alija Hamneija. Prema istim tvrdnjama, danas se nalazi u kućnom pritvoru pod strogim nadzorom Iranske revolucionarne garde, nakon što su sigurnosne službe otkrile njegovu navodnu mrežu kontakata s izraelskom obavještajnom službom.
Plan za promjenu vlasti, kako se navodi, nije bio ograničen samo na političku dimenziju. U operaciju su navodno bile uključene i kurdske opozicione grupe na sjeveru Iraka, koje su trebale biti naoružane i obučene za ulazak na teritoriju Irana u trenutku kada bi režim bio oslabljen vojnim udarima. Taj dio plana nikada nije realizovan.
Bivši predsjednik Ahmadinejad, koji je tokom mandata od 2005. do 2013. godine bio poznat po izrazito oštroj retorici prema Zapadu i Izraelu, posljednjih godina značajno je promijenio javni nastup. Počeo se pojavljivati u znatno umjerenijem izdanju, češće je govorio o političkim reformama, učio engleski jezik i nastojao predstaviti sebe kao političara spremnog za novu ulogu u budućnosti Irana.
Prema tvrdnjama osoba upoznatih s njegovim planovima, Ahmadinejad je vjerovao da jedino on može voditi zemlju kroz eventualni period tranzicije nakon promjene režima. Navodno je bio spreman priznati Izrael i normalizovati odnose između dvije države, uključujući pristupanje Abrahamovim sporazumima, što bi predstavljalo jedan od najvećih geopolitičkih zaokreta u modernoj historiji Irana.
Istovremeno se navodi da je iranska kontraobavještajna služba još od 2017. godine pratila aktivnosti bivšeg predsjednika. Prvi kontakti s izraelskim agentima navodno su uspostavljeni tokom njegovog putovanja u Gvatemalu 2023. godine, dok su kasnije posjete Budimpešti tokom 2024. i 2025. godine iskorištene za nastavak tajnih sastanaka i koordinaciju planova.
Ako bi se ove tvrdnje pokazale tačnim, radilo bi se o jednoj od najneobičnijih i najkontroverznijih obavještajnih operacija posljednjih godina, u kojoj je bivši predsjednik države, poznat po dugogodišnjem neprijateljstvu prema Izraelu, navodno postao ključni dio plana za rušenje vlasti kojoj je nekada i sam pripadao.
