Odluka američke administracije da Muslimansku braću označi kao “stranu terorističku organizaciju” predstavlja tek početni udarac u mnogo širu i kompleksniju političko-pravnu borbu koja bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla imati dalekosežne posljedice i unutar Sjedinjenih Država i na globalnom nivou.
Iako je formalna moć ove organizacije posljednjih godina oslabila, stručnjaci upozoravaju da njena ideologija ostaje aktivna, rasprostranjena i sposobna da utiče na pojedince i manje grupe širom svijeta. Upravo zbog toga mnogi pravnici smatraju da je ova oznaka tek početak – a ne kraj – dugotrajne strategije suprotstavljanja mreži koju karakteriše snažan ideološki naboj i visoka decentralizacija.
Prema riječima brojnih eksperata za sigurnost i međunarodno pravo, formalna struktura Muslimanske braće danas je fragmentirana, ali se ideološki sadržaj koji zastupaju i dalje širi kroz neformalne kanale, pojedince i udružene grupe širom svijeta. Upravo ta raštrkana i teško definisana struktura čini svaki pokušaj pravne klasifikacije izuzetno izazovnim.
– Bratstvo nikada nije funkcioniralo kao jedinstvena, kohezivna institucija. Radi se o globalnoj mreži pojedinaca povezanih ideologijom, što komplikira svaki pokušaj formalnog targetiranja – ističu analitičari.
Upravo ta činjenica mogla bi biti ključna u svakom budućem pravnom procesu, jer će američka administracija morati dokazivati da su pojedine grupe, ogranci ili čak pojedinci direktno povezani s izvorima ekstremističkih aktivnosti.
U Sjedinjenim Državama, odluka administracije predsjednika Donalda Trumpa da Muslimansku braću označi kao stranu terorističku organizaciju izazvala je značajne reakcije u pravnim, političkim i sigurnosnim krugovima. Stručnjaci smatraju da je riječ o važnom potezu u borbi protiv ekstremizma, ali i da ova odluka predstavlja samo prvi korak u dugotrajnom procesu suočavanja s prijetnjom koju predstavlja ova decentralizirana i ideološki snažna mreža.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, trenutna pozicija Muslimanske braće je jedna od najslabijih u njenoj povijesti – organizacija je oslabila, a njena formalna struktura gotovo da ne postoji. Ipak, opasnost i dalje leži u ideološkom arsenalu koji grupa širi, uključujući ekstremističke intelektualne sadržaje koji potiču nasilje i subverzivne aktivnosti protiv zapadnih demokratskih vrijednosti.
Hazem Alghabra, bivši savjetnik američkog State Departmenta i član Republikanske stranke, objašnjava da je problem manje u formalnoj strukturi Bratstva, a više u njegovoj ideologiji. “Bratstvo nikada nije bilo kohezivna organizacija. Radi se o širokoj mreži pojedinaca i grupa koje dijele zajedničku ideologiju. To danas otežava svaki pokušaj formalnog povezivanja s organizacijom, posebno u pravnim procedurama,” rekao je Alghabra.
Trump najavio: Muslimansko bratstvo biće proglašeno terorističkom organizacijom
On također napominje da su mnoge zemlje u Evropi već proglasile Muslimansku braću terorističkom organizacijom ili sponzorom ekstremizma, ali da to još uvijek nije dovoljno, jer ideološki sadržaj ostaje prisutan i može utjecati na pojedince i manje grupe unutar zapadnih i arapskih društava.
Republikanska advokatica iz Marylanda, Ginger T. Chapman, ističe da bi tehničke i pravne prepreke mogle otežati provedbu ove odluke. Svaka pravna klasifikacija u SAD-u mora jasno definisati šta je Bratstvo, a decentralizirana i transnacionalna priroda ove mreže otežava takvo definisanje. Osim toga, mnoge od povezanih grupa djeluju legalno u zemljama koje su saveznici SAD-a, što dodatno komplikuje rad Kongresa i izvršne vlasti.
Američki advokat Corbett B. Coburn iz Tennesseeja napominje da odluka izvršnom naredbom omogućava vladi SAD-a da zaobiđe određene zakonske prepreke i krivično goni građane koji putem društvenih mreža podržavaju ekstremističke ideje, ali da to neće promijeniti širu američku vanjsku politiku.
U Teksasu je situacija otišla korak dalje. Guverner Greg Abbott proglasio je Muslimansku braću i povezane organizacije, uključujući Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR), “terorističkom i transnacionalnom kriminalnom organizacijom”. Odluka se pravda namjerom grupe da nasilno nametne svoju ideologiju, dok Evropa do sada reagira uglavnom simboličkim ili blagim mjerama koje rijetko mogu spriječiti stvarne prijetnje.
Pravni stručnjaci naglašavaju da je oznaka Muslimanske braće važan prvi korak, ali da će biti potrebna dodatna strategija i dugotrajni napori kako bi se ideološka mreža učinkovito suzbila, a da se pritom ne ugroze temeljne slobode i demokratske vrijednosti. Alghabra posebno ističe da se pravi problem ne nalazi u formalnoj organizaciji, nego u ideologiji koja može djelovati kroz pojedince i manje grupe, a koja je dugoročno izvor prijetnji.
Chapman dodaje da će za uspjeh ove mjere biti nužno precizno identificirati sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti koje dolaze od povezanih grana ili grupa, kako bi se spriječilo financiranje i širenje ekstremističkih ideja.
Odluka administracije Trumpa tako predstavlja značajan simbolički i pravni korak, ali stručnjaci upozoravaju da samo kontinuirani razvoj i primjena mjera može osigurati da se prijetnje Muslimanske braće efikasno neutraliziraju, bez ugrožavanja sloboda koje čine osnovu demokratskog sistema.
