Istraživači su prijavili treći slučaj osobe koja je izliječena od HIV-a nakon što je bila podvrgnuta transplantaciji matičnih ćelija s ciljem izliječenja leukemije.
Studija, objavljena u časopisu Nature, opisuje slučaj 53-godišnjeg muškarca koji je bio podvrgnut transplantaciji matičnih stanica koštane srži za liječenje leukemije. Kao i pacijenti "London" i "Berlin", davalac je imao rijetku mutaciju koja daje otpornost na određene sojeve HIV-a, kao što je HIV-1.
"Ovo naglašava da su ovi pristupi obećavajući i reproduktivni, budući da to ne ostaje izoliran slučaj", rekao je profesor Jürgen Rockstroh. Rockstroh je profesor i šef infektologije u njemačkoj Univerzitetskoj bolnici u Bonnu koji nije bio uključen u istraživanje.
Međutim, ističu istraživači, tretman nije bio uspješan za nekoliko drugih pacijenata koji su ga primili.
Iako se još vodi debata o tome šta znači biti "izliječen od HIV-a", novi slučaj dodaje se prethodnim slučajevima izlječenja HIV-a korištenjem iste vrste transplantacije matičnih ćelija.
Teško je uvjerljivo dokazati da je neko izliječen od HIV-a jer virus može ostati skriven unutar vrlo dugovječnih imunoloških ćelija, a metode koje su dostupne za njihovo otkrivanje su ograničene, napisale su stručnjakinja za HIV Sharon Lewin i kolegica Jennifer Zerbato u The Lancet 2020.
Zašto se čini da tretman djeluje
U ciljnim ćelijama HIV virusa postoji receptor koji se zove CCR5.
Sva tri slučaja uključivala su HIV-1 pozitivne pacijente koji su bili podvrgnuti transplantaciji matičnih ćelija od donora sa obje rijetke kopije, ali prirodno prisutne mutacije CCR5.
Pojedinci sa ovom mutacijom imaju nižu ili nikakvu ekspresiju CCR5 receptora u svojim ćelijama, što pruža zaštitu od određenih sojeva HIV virusa.
Transplantacija u suštini zamjenjuje imunološki sistem pacijenta onim koji je otporan na HIV.
"Düsseldorfski pacijent"
Pacijent, čiji identitet nije otkriven, bio je pozitivan na HIV tip 1 (HIV-1) i pratili su ga istraživači Univerzitetske bolnice u Dizeldorfu više od devet godina nakon transplantacije u februaru 2013.
Pacijent je imao vrstu leukemije koja se naziva akutna mijeloična leukemija. Leukemija je vrsta raka koja pogađa koštanu srž, spužvasto tkivo unutar naših kostiju koje stvara nove krvne i imunološke ćelije.
Pacijent je nastavio uzimati antivirusne lijekove za HIV do novembra 2018. godine, kada su istraživači odlučili prekinuti liječenje jer je to, kako su naveli, jedini način da se zna da li je pacijent izliječen.
Četiri godine nakon prekida antiretrovirusne terapije, istraživači nisu mogli otkriti nikakve tragove HIV virusa sposobnih za infekciju i izmjerili su opadajuće razine HIV-1 specifičnih antitijela.
Genetski materijal HIV virusa uglavnom se nije mogao detektovati osim sporadičnih tragova otkrivenih u nekim uzorcima krvi i limfnog tkiva. Ovi rezultati su jak dokaz da je HIV-1 izliječen, rekli su istraživači.
Transplantacija matičnih ćelija kao tretman za HIV
Iako ova studija dodaje dva prethodna slučaja uspješnog "liječenja" od HIV-a, to ne znači da su transplantacije matičnih ćelija sigurna i održiva alternativa liječenju HIV-a.
"Još jedno ključno ograničenje [transplantacije] je povezana izražena toksičnost", rekao je Boris Fehse, šef odjela za istraživanje ćelija i genske terapije Univerzitetskog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf. On nije bio uključen u studiju.
Za transplantaciju koštane srži potrebni su lijekovi koji potiskuju imuni sistem, što može povećati rizik od infekcija i potencijalno dovesti do takozvane bolesti presatka protiv domaćina, gdje presađene imunološke ćelije ciljaju tkivo domaćina, dodao je Fehse.
Autori upozoravaju da ova vrsta transplantacije matičnih stanica nije niskorizična niti lako prilagodljiva. Studija, kažu, radije služi kao dodatni dokaz da terapije za uređivanje gena koje ciljaju CCR5 receptore mogu biti ključ za izlječenje HIV-1.
