Poraz Viktora Orbána i uspon Pétera Magyara pokazuju da autokratski modeli pucaju tek kada se pojavi stvarna alternativa – pitanje je ima li je Srbija prije izbora koji dolaze
Kolaps hibridnih režima nije spontan proces. On zahtijeva strategiju, organizaciju i ozbiljnu političku alternativu...
Poraz Viktora Orbana i pobjeda opozicije okupljene oko Petera Magyara označavaju kraj političke ere u kojoj se hibridna demokratija pokušavala predstaviti kao održiva alternativa evropskom modelu. Građani Mađarske su jasno stavili do znanja da to nije slučaj.
Ali ono što je još važnije od samog rezultata su poruke koje iz njega proizlaze, jer se one ne odnose samo na Mađarsku.
Prvo, pokazalo se da su narativi o „državnim čuvarima“ i samoproglašenim suverenistima umorni. Konstrukcija vanjskog neprijatelja godinama, bilo iz Evropske unije, iz migracijskih valova ili iz liberalnih krugova, može se koristiti samo ograničeno vrijeme. Kada stvarni život počne pobijati propagandu, strah prestaje biti politička valuta.
Drugo, još jednom je potvrđeno historijsko pravilo: evropski narodi između Rusije i Evrope, u ključnim trenucima, biraju Evropu. Ne iz ideološke sljepoće, već iz racionalnog interesa. Jer Evropa, sa svim svojim slabostima, ostaje prostor ekonomskog napretka, pravne sigurnosti i predvidljive budućnosti. I tu činjenicu ne može promijeniti propaganda koju bogato finansiraju korumpirani hibridni autokrati.
Treće, kolaps hibridnih režima nije spontan proces. On zahtijeva strategiju, organizaciju i ozbiljnu političku alternativu. Pobjeda u Mađarskoj nije došla samo kao rezultat vladinih grešaka, već kao rezultat jasne političke ponude: liderstva, rada na terenu, programa i spremnosti da se građanima ponude konkretna rješenja, a ne samo otpor.
Četvrto, ovi izbori su još jednom potvrdili političku legitimnost: u sukobu između motivacije onih koji traže promjene i organizacijskog aparata režima koji brani status quo, vrijeme radi za promjene. Pitanje nije hoće li se to dogoditi, već kada i koja će to alternativa oblikovati. Ovdje faktor alternative počinje igrati ključnu ulogu. Alternative Orbánovom režimu u Mađarskoj su postojale i ranije, ali s mnogim organizacijskim i konceptualnim nedostacima, koji su, u specifičnim uslovima izbornog sistema u Mađarskoj, ometali političke promjene.
Peto, uprkos dominaciji medija, sofisticiranim izvorima i mehanizmima manipulacije, istina i činjenice imaju dugoročnu prednost. Mogu se potisnuti, ali ne i na kraju pobijediti. U sukobu manipulacije i činjenica, na kraju uvijek pobjeđuje ovo drugo. Jedini problem je što autokratski vladari odbijaju to priznati i spremni su uložiti ogromna sredstva kako bi zaštitili svoje manipulacije, resurse koje su oduzeli od svojih građana putem korumpiranih mreža.
I na kraju, možda najvažnija lekcija: demokratija, čak i kada se čini krhkom, pokazuje se kao najvitalniji politički sistem. Njena snaga ne leži u kontroli, već u sposobnosti da se obnovi i u želji ljudi da žive u slobodnom društvu, gdje su institucije odgovorne svojim građanima. Upravo iz tog razloga, demokratija je dugoročno jača od bilo kojeg korumpiranog ili autokratskog hibridnog poretka.
Sve ove poruke se direktno odražavaju u Srbiji. Promjene se neće dogoditi same od sebe. Nije dovoljno da vlada pravi greške. Potrebna je jasna, kredibilna i vrijednosno zasnovana alternativa. Građani Srbije neće biti motivisani izborom između lojalnih radikala i razočaranih. Niti između onih koji se takmiče za bliskost Vladimiru Putinu i moskovskom režimu.
Kao i u Mađarskoj, jedini politički impuls koji može pokrenuti većinu građana je hrabar korak ka budućnosti, zasnovan na vrijednostima savremene Evrope: vladavini prava, institucionalnoj stabilnosti i ekonomskom razvoju. Mađarska može naučiti dobre lekcije svima koji žele promjenu vlasti u Srbiji, a posebno studentskom pokretu i opoziciji:
Protiv autoritarnog režima koji se oslanja na vođu, mora se boriti s jakim vođom! Jak vođa mora biti političar ili, barem, politički upućena i poznata osoba! Izbori se bliže, a takva osoba ne postoji ni na jednoj mogućoj listi! Tokom kampanje, pune dvije godine, Tisza je koristila 16 programskih timova, koji su, zajedno s vođom Mađarom, obišli cijelu zemlju, svaki lokalitet!
Ponuda biračima treba biti kristalno jasna! Treba biti alternativa Vučićevoj vladavini, treba biti potpuna suprotnost njoj! Studentski pokret se fokusira na borbu protiv korupcije i vladavinu prava, što je u redu, ali nije dovoljno za pobjedu! Mnogo više pažnje treba posvetiti ekonomiji, jer je Srbija peta od dna u Evropi po kupovnoj moći stanovništva! Nedostatak prihoda za osnovne životne potrebe je noćna mora za naše porodice! Rješenje, kako kratkoročno tako i dugoročno, za ovaj problem je samo članstvo u EU! Dakle, članstvo Srbije u Evropskoj uniji treba naglasiti u kampanji zbog: ekonomije, vladavine prava, borbe protiv korupcije, slobode medija, ljudskih prava i sloboda, energetike, poljoprivrede, ekologije...
Shodno tome, stav prema Rusiji također treba biti kristalno jasan: distanciranje od Rusije u svakom aspektu i energetska diverzifikacija! Osim toga, poruka biračima u vezi s Kosovom treba biti usklađena! Implementacija Briselskog sporazuma do potpisivanja konačnog, pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, što nije priznanje, već je obaveza Srbije u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Za stvaranje referendumske atmosfere, ovo je važno. Da, jedna lista bi bila poželjna, ali sa gore navedenim elementima. Međutim, u Srbiji to nije neophodno, jer je izborni sistem potpuno drugačiji. Tisa bi, u našem izbornom sistemu, imala apsolutnu većinu, ali ne i dvotrećinsku! Dvije liste bi čak mogle povećati izlaznost, jer je to još jedan važan faktor za pobjedu.
Izbori u Mađarskoj nisu bili samo izbori za vlast. Bili su to izbori za vođstvo. I upravo zbog toga, poruka ovih izbora i njihove posljedice neće se zaustaviti na granicama Mađarske. Ko će biti sljedeći zavisi samo od nas.
Srbiji je definitivno potrebna promjena vlasti od strane Vučića, ali joj je potrebna i promjena smjera! Postoji samo jedan dobar smjer za Srbiju i svako ko želi najbolje za zemlju treba jasno i glasno da se obaveže na njega, članstvo u Evropskoj uniji!
