Od škola do puteva, projekat se širi vještačkom inteligencijom, dok postojeći sistemi nisu uspjeli zaštititi osnovne podatke…
Albanija je pokrenula implementaciju projekta „Pametni grad“, predstavljajući ga kao intervenciju za javnu sigurnost i upravljanje saobraćajem. Ministarstvo unutrašnjih poslova odabralo je 20 škola za prvu fazu. Nakon toga, mreža će biti proširena na ulice, trgove i druge javne prostore, povezane sa sistemima vještačke inteligencije.
Vlada to tretira kao tehnološki razvoj. Ali projekat je izgrađen na dokumentovanoj stvarnosti. Albanski državni sistemi su više puta bili napadnuti sajber napadima. Platforma e-Albanija, javne baze podataka i digitalna infrastruktura su izložene, otkrivajući osjetljive podatke građana.
U ovoj situaciji, problem nije u tehnologiji, već u zaštiti. Mreža kamera povezanih u realnom vremenu stvara kontinuiranu arhivu kretanja i ponašanja građana. Ako je ovaj sistem kompromitovan, imamo direktno curenje informacija na nacionalnom nivou.
Debata nije teorijska. Na Kosovu je projekat nadzora kamerama izazvao zabrinutost zbog uplitanja iz inostranstva, uključujući i Srbiju. Sigurnosni stručnjaci upozorili su da su centralizovani sistemi nadzora mete obavještajnih službi.
Iranski slučaj ovu opasnost pretvara u praksu. Prije ciljane operacije, Izrael je hakovao teheranski sistem saobraćajnih kamera. Incident pokazuje da se svaki umreženi sistem može probiti.
U Albaniji, gdje su napadi na javne sisteme dobro dokumentirani, pristup takvoj mreži ne predstavlja veliku prepreku. Širenje digitalnog nadzora povećava površinu izloženosti.
Historija projekta
Projekat „Pametni grad“ formalizovan je u aprilu 2024. godine, kada je ministar unutrašnjih poslova Taulant Balla potpisao memorandum o razumijevanju sa kompanijom Presight AI, dijelom grupe G42 sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum je klasificiran kao tajan i predviđa instalaciju mreže kamera i radara u većim gradovima.
U februaru 2025. godine, tokom posjete predsjednika Emirata Tirani, premijer Edi Rama potpisao je pismo o obavezi kojim je projekat uvršten na listu investicija od nacionalnog značaja.
Početni trošak od 60 miliona dolara povećan je na oko 140 miliona dolara, uključujući PDV. Finansiranje je predviđeno putem kredita od Fonda za razvoj Abu Dhabija.
Projekat uključuje 2.239 ANPR kamera, 2.602 PTZ kamere, 3.816 kamera za policijske organe, 100 pametnih radara i 100 senzora buke u saobraćaju. Budžet projekta pokazuje da 31 milion dolara ide za softverske licence, 62,4 miliona dolara za opremu i infrastrukturu, 8 miliona dolara za profesionalne usluge i 17,1 milion dolara za četverogodišnje održavanje.
U decembru 2025. godine, Presight AI je registrovao podružnicu u Albaniji s jedinom svrhom realizacije ugovora.
Projekat je započeo. Kapacitet njegove zaštite još uvijek nije dokazan.
